Utjecaj novčanih doznaka iz dijaspore na Bosnu i Hercegovinu
Prema najnovijim informacijama Centralne banke Bosne i Hercegovine, u prvoj polovici ove godine, zemlja je primila preko 2,74 milijarde konvertibilnih maraka (oko 1,4 milijarde eura) od bh. dijaspore. Ovaj iznos predstavlja rekordan nivo novčanih doznaka, čime se nadmašuje prethodni rekord iz prošle godine, kada su u istom periodu transferi iznosili 2,676 milijardi KM. Ovi podaci ne samo da ukazuju na rastući trend novčanih doznaka, već i na važnost dijaspore za ekonomiju zemlje.
Novčane doznake iz dijaspore predstavljaju vitalni izvor prihoda za mnoge porodice u Bosni i Hercegovini. Ove finansijske injekcije su često jedini način na koji porodice mogu preživjeti u uvjetima jako teških ekonomskih prilika. U mnogim slučajevima, novac koji se šalje iz inozemstva koristi se za pokrivanje osnovnih životnih troškova kao što su stanovanje, hrana i obrazovanje, što dodatno naglašava potrebu za boljim životnim standardom u zemlji.
Izvori novčanih doznaka
Iako Centralna banka trenutno ne raspolaže detaljnim podacima o zemljama iz kojih novčane doznake dolaze, većina sredstava stiže iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjedinjenih Američkih Država. Ove zemlje su domaćini velikom broju emigranata iz Bosne i Hercegovine koji su napustili svoju domovinu u potrazi za boljim životnim prilikama. Prema nekim procjenama, samo u Njemačkoj živi više od 200.000 ljudi porijeklom iz BiH, a svaki od njih redovno šalje novac svojim porodicama, čime značajno doprinosi ekonomskom blagostanju svojih najbližih.
Osim toga, povratne informacije od bh. dijaspore ukazuju na to da se novčane doznake ne šalju samo u vidu novca, već i kroz donacije i pomoć u naturi, kao što su lijekovi, odjeća i druga osnovna sredstva. Ovaj oblik podrške je posebno važan u situacijama kada su porodice pogođene prirodnim katastrofama ili kriznim situacijama.
Socijalno-ekonomski faktori
Prema riječima dr. sc. Igora Živka, profesora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, povećanje novčanih doznaka u velikoj mjeri može se pripisati lošem socijalno-ekonomskom stanju u Bosni i Hercegovini. Veći dio stanovništva, uključujući penzionere i nezaposlene, zavisi od ovih transfera kako bi preživjeli. Ove doznake često služe za pokrivanje osnovnih životnih troškova, kao što su hrane i stanovanje. Nažalost, ova situacija ukazuje na nedostatak održivih ekonomskih rješenja u zemlji koja se bori s visokom stopom nezaposlenosti i siromaštvom.
Osim osnovnih potreba, novčane doznake takođe igraju ključnu ulogu u obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Mnoge porodice koriste sredstva iz dijaspore kako bi omogućile djeci školovanje ili plaćale liječenje, što dodatno naglašava važnost ovih transfera u svakodnevnom životu. Međutim, oslanjanje na novčane doznake umjesto na domaće ekonomske resurse može stvoriti dugoročne probleme, uključujući smanjenje motivacije za rad i preduzetništvo.
Potencijal za kapitalna ulaganja
Unatoč tome što se većina novčanih doznaka koristi za tekuće troškove, postoji značajan potencijal za kapitalna ulaganja unutar BiH. Nažalost, trenutna struktura ovih transfera ne omogućava veću podršku poduzetničkim inicijativama. Dr. Živko ističe da bi bilo mnogo korisnije kada bi sredstva iz dijaspore bila usmjerena ka razvoju malih i srednjih preduzeća, što bi moglo doprinijeti ekonomskoj stabilnosti i otvaranju novih radnih mjesta. Investicije u lokalne projekte ne samo da bi doprinijele razvoju ekonomije, već bi također pomogle u smanjenju odlaska mladih ljudi iz zemlje.
Postoje primjeri u zemlji gdje su dijaspora i investicije uspješno povezani. Na primjer, u nekim općinama bh. dijaspore su uložile novac u obnovu starih fabrika ili pokretanje novih biznisa, što je rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta i razvojem lokalnog tržišta. Takvi primjeri trebaju poslužiti kao inspiracija i model kako se može iskoristiti potencijal dijaspore za jačanje ekonomije.
Alarm vlastima
Visok nivo novčanih doznaka, naročito onih socijalne prirode, trebalo bi biti alarm za vlasti da preispitaju trenutnu ekonomsku situaciju. Uzrok ovih transfera nije nepoznat; to su posljedice dugotrajne ekonomske krize, nezaposlenosti i siromaštva koje muče zemlju. Vlasti bi trebale analizirati ove podatke i poduzeti konkretne mjere kako bi poboljšale životne uslove i socioekonomski položaj građana.
Kako bi se stvorili uslovi za održiv ekonomski rast, vlasti treba da razviju strategije koje će potaknuti povratak investicija iz dijaspore, a to uključuje poboljšanje poslovnog okruženja, pružanje podrške malim i srednjim preduzećima te olakšavanje pristupa kreditima za mlade preduzetnike. Takođe, potrebno je raditi na jačanju obrazovnog sistema i stvaranju mogućnosti za stručno usavršavanje, kako bi se mladi ljudi mogli zaposliti u domaćim firmama.
Zaključak
Novčane doznake iz dijaspore predstavljaju ključni izvor prihoda za mnoge porodice u Bosni i Hercegovini. Iako su ove finansijske injekcije neophodne za preživljavanje, važno je da se stvori sistem koji će omogućiti da se sredstva investiraju u budućnost. Samo na taj način Bosna i Hercegovina može postati ekonomski održiva i privlačna za mlade ljude, koji ozbiljno razmišljaju o povratku u svoju domovinu. Kroz pažljivu analizu i implementaciju strategija, moguće je stvoriti pozitivne promjene koje će uticati na sve aspekte života u Bosni i Hercegovini. Uloga dijaspore može biti ključna ne samo u trenutnom ekonomskom blatu, nego i u oblikovanju budućnosti zemlje. Kako bi se taj potencijal iskoristio, potrebno je da se osnaže veze između dijaspore i matične zemlje, te da se podstaknu investicije koje će doprinijeti razvoju održivih ekonomskih aktivnosti.
