Dvadeset i jedan mjesec nakon početka razornog sukoba u Gazi, svakodnevni život tamošnjeg stanovništva pretvorio se u ogoljelu borbu za preživljavanje. Prema najnovijim izvještajima međunarodnih organizacija, stotine ljudi svakodnevno gubi život pokušavajući doći do osnovnih sredstava za život, dok hiljade, uključujući veliki broj djece, umiru od gladi.
Situacija je dostigla nivo humanitarne katastrofe, do te mjere da su i tradicionalni saveznici Izraela počeli otvoreno izražavati zabrinutost i upućivati kritike. Kako je izjavio Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO):
“Djeca se uspavljuju plačući od gladi.” On je također istakao da distribucija hrane često rezultira nasiljem, a čak i organizovane humanitarne misije nerijetko završavaju krvoprolićem.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, od maja ove godine ubijeno je više od hiljadu civila, uglavnom u blizini punktova za distribuciju pomoći. Posebno je sporna uloga nove organizacije Humanitarna fondacija za Gazu (GHF), koju podržavaju Sjedinjene Američke Države i Izrael, a koja je osnovana kao zamjena za postojeće UN agencije. Međutim, GHF je već u kratkom vremenu naišla na oštre kritike zbog neučinkovitosti, neprihvatljivih uslova rada i sumnjivih procedura.
Ključne komponente humanitarne krize
U srcu problema nalazi se potpuna blokada Gaze, uvedena u oktobru 2023. godine nakon napada Hamasa. Ova opsada podrazumijeva potpuno obustavljanje dopreme hrane, vode, lijekova i goriva. Posljedice su poražavajuće:
-
Broj kamiona koji dnevno ulaze u Gazu pao je s 500 na svega 28.
-
Prema WHO-u, više od 900.000 djece gladuje, a 70.000 pokazuje ozbiljne znakove pothranjenosti.
-
UN tvrdi da se glad koristi kao oružje rata, optužujući izraelske vlasti za kolektivno kažnjavanje civilnog stanovništva.
Izraelski odgovor na ove optužbe bio je ustrajan – tvrde da su stroge kontrole neophodne kako bi se spriječila zloupotreba pomoći od strane Hamasa. Međutim, mnogi posmatrači ovu poziciju vide kao izgovor za održavanje nesrazmjernog nivoa represije.
Kontroverze oko GHF-a
Humanitarna fondacija za Gazu zamišljena je kao alternativni kanal za pomoć, ali se već u startu suočila s ozbiljnim problemima. Njen direktor, Jake Wood, dao je ostavku svega nekoliko dana nakon početka rada, ističući da je nemoguće djelovati humanitarno u datim uslovima. GHF je odbijena od strane većine međunarodnih organizacija, koje je optužuju da krši osnovne principe nepristrasnosti i nezavisnosti.
Posljedice djelovanja GHF-a dodatno su pogoršale situaciju:
-
Broj mrtvih na punktovima za pomoć dramatično je porastao.
-
Izraelske snage su priznale upotrebu “upozoravajuće sile”, ali negiraju odgovornost za teže incidente.
-
Uvođenje GHF-a je de facto marginaliziralo UN i druge dugogodišnje humanitarne aktere, što je dodatno kompromitovalo distribuciju pomoći prenosi novi.ba
