Na sastanku koji je održan u Banjoj Luci 2. marta, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, razgovarali su s rukovodiocima Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i sigurnosnih agencija na nivou BiH. Nakon sastanka, Dodik je iznio nekoliko važnih stavki u vezi s trenutnom situacijom u BiH, a njegove izjave su bile iznenđujuće blaže u odnosu na ranije izjave, u kojima je često koristio prijetnje. Ovaj put je stavio naglasak na očuvanje mira i sigurnosti, te je istakao kako nemaju secesionističke namjere.
Dodik je naglasio da je cilj sastanka bio da se očuva stanje bezbjednosti i mira u BiH, dodajući da će njihova politika biti usklađena s Ustavom BiH. Istovremeno, poručio je da poštuju Daytonski sporazum, koji je osnov za funkcionalnost BiH, te da je pozicija Republike Srpske jasno postavljena u tom okviru. Također, rekao je da je njihova pozicija zakonita i ustavna, te da se neće odmaknuti od tih principa. Ovo su ključne izjave jer je prethodno Dodik bio poznat po tvrdim stavovima koji su često išli prema independentističkim zahtjevima, no ovog puta je iznio mnogo blaži ton.
Pored toga, Dodik je poručio da nemaju secesionističke ambicije i da njihova politika neće dovesti do raspada BiH. Umjesto toga, naglasio je da se isključivo žele ponašati u skladu s ustavnim okvirom. Ove riječi su uslijedile nakon što je Dodik u prošlim izjavama često spominjao mogućnost razdvajanja Republike Srpske od ostatka BiH, što je izazvalo zabrinutost u političkim krugovima i među međunarodnim partnerima. U ovom izdanju, Dodik je očigledno pokušao smiriti tenzije, pa je izjavio: „Nikakve namjere secesionističke nemamo“.
Dodikova izjava da su spremni razgovarati s predstavnicima drugih političkih stranka i braniti Ustav BiH dala je do znanja da će se držati dijaloga, umjesto da se upušta u nove sukobe ili prijetnje. “Hoćemo da razgovaramo”, rekao je, naglašavajući važnost dijaloga u izgradnji političkog konsenzusa. Ovaj stav dolazi nakon što je Dodik u prošlim mjesecima bio vrlo konfrontirajući, često optužujući druge političke stranke za ugrožavanje interesa Srpske. Danas je, međutim, pokazao spremnost na kompromis i saradnju.
U istom kontekstu, Dodik je govorio i o zaposlenima u državnim sigurnosnim agencijama. Njegova izjava bila je jasna u tom smislu: očekuje da će Srbi u ovim agencijama, kad dođe vrijeme, napustiti svoje pozicije, ali se još uvijek ne mora odmah djelovati. Ovaj prijedlog je vezan za nove zakone koji će stupiti na snagu, a Dodik smatra da je to pitanje ne samo zakonodavno, već i patriotizam. Za njega, zapošljavanje u sigurnosnim agencijama nije samo pitanje plate, već i lojalnosti prema Srpskoj i njenim institucijama. Dodik je stavio naglasak na patriotizam, sugerirajući da zaposlenici u sigurnosnim agencijama, koji nisu Srbi, trebaju donijeti odluku u skladu s novim zakonima koji će regulirati njihov status.
Zaključno, iako se Dodik u prošlosti često suočavao s kritikama zbog svojih političkih stavova koji su često prelazili granice ustavnih okvira i izazivali političke tenzije, ovaj put je odlučio usmjeriti fokus na očuvanje mirnog stanja i suradnje s drugim političkim akterima. Njegove riječi o poštovanju Daytonskog sporazuma i ustavnih principa mogu se tumačiti kao signal da će u budućnosti nastaviti balansirati između svojih zahtjeva za većom autonomijom Republike Srpske i općim političkim okvirom BiH. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li ova smanjena retorika biti trajna ili će se ponovo okrenuti oštrijim stavovima u budućnosti.
Iako je Dodik u ovom slučaju zauzeo blaži ton, ostaje jasno da su njegove političke namjere i dalje podložne daljim preispitivanjima i kritikama. Činjenica da je stavio naglasak na poštovanje Ustava i mirnu suradnju s drugim političkim akterima može se smatrati pokušajem smanjenja unutrašnjih i međunarodnih pritisaka koji su se akumulirali tijekom posljednjih mjeseci. Međutim, važno je napomenuti da se u političkom okruženju BiH ništa ne mijenja brzo, te će biti zanimljivo pratiti hoće li Dodik zaista zadržati ovu pragmatičnu politiku ili će ponovno skrenuti prema radikalnijim stavovima, kao što je bio slučaj u prošlosti. Za sada, njegova poruka o dijalogu i ustavnom okvirom može biti prvi korak prema smanjenju napetosti, ali samo vrijeme će pokazati hoće li ovaj pristup postati dugoročni smjer njegove političke strategije.
