Izrael je u nedjelju, 28. aprila 2025. godine, izveo silovite napade na Bejrut, što je predstavljalo treći napad u ovom mjesecu, nakon što je u Libanu 27. novembra prošle godine postignuto krhko primirje. Ovaj napad izazvao je veliku zabrinutost, jer je izazvao ne samo materijalnu štetu već i političke napetosti u regiji. Napad je bio usmjeren na zgradu za koju Izrael tvrdi da je korištena za skladištenje precizno navođenih projektila od strane Hezbolaha, libanonske šiitske militantne grupe. Ured izraelskog premijera, Benjamina Netanyahua, izdao je saopštenje u kojem se navodi da je napad bio ciljano usmjeren na onemogućavanje Hezbolaha da koristi bejrutsko južno predgrađe kao “sigurnu luku” za svoje vojne aktivnosti.
Napad je izazvao velike štete, a dopisnici novinske agencije AFP izvijestili su kako je oblak dima zahvatio područje nakon udara, dok su libanonske televizijske stanice prenosile slike požara koji je izbio oko zgrade koja je nalikovala hangaru. Ovaj napad izazvao je reakcije i unutar samog Libana, gdje je predsjednik Joseph Aoun osudio postupke Izraela, smatrajući ih ozbiljnim kršenjem postignutog primirja. Pozvao je Francusku i Sjedinjene Države, kao glavne jamce primirja, da interveniraju kako bi se zaustavili kontinuirani napadi.
Izraelska vojska, s druge strane, tvrdi da je napad bio opravdan, ističući da je Hezbolah narušio dogovore i nastavio s aktivnostima koje ugrožavaju sigurnost Izraela. Avichay Adraee, glasnogovornik izraelske vojske, objavio je na platformi X da je izdan hitni poziv za evakuaciju stanovništva u gusto naseljenim područjima Bejruta, naročito u četvrti Hadath, koja je blizu objekata koje koristi Hezbolah. Upozorenje je uključivalo preporuku za evakuaciju svih koji su se nalazili u područjima označenim na karti, jer je postojala prijetnja od daljnjih izraelskih udara.
Izraelska vlada jasno je stavila do znanja da neće tolerirati jačanje Hezbolaha, a posebno ne stvaranje novih prijetnji s libanonske strane. U njihovom saopštenju se navodi kako je skladište projektila koje je napadnuto jasno predstavljalo kršenje međunarodnih dogovora između Libana i Izraela. Osim toga, izraelska strana naglašava da će nastaviti provoditi napade kako bi spriječila bilo kakvo ojačavanje militantnih grupa koje prijete sigurnosti Izraela.
S druge strane, libanonski predsjednik Aoun oštro je osudio napade, ističući kako predstavljaju novi udar na već ranjeni proces primirja koji je na snazi od kraja prošle godine. Aoun je pozvao Francusku i SAD, kao jamce mira u regiji, da poduzmu konkretne korake kako bi prisilili Izrael da prestane s napadima. Libanonski dužnosnici smatraju da takvi napadi ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost u regiji, nego također predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za libanonski narod, pogotovo za one koji žive u područjima koja su redovno podložna vojnim napadima.
Ovaj incident samo je jedan u nizu eskalacija između Izraela i Hezbolaha, koji već godinama ostaje ključna prijetnja sigurnosti u ovom dijelu Bliskog istoka. Napad na Bejrut jasno je pokazao da su napetosti u regiji daleko od smanjenja, unatoč međunarodnim pokušajima da se osigura mir i stabilnost. Aounov poziv za brzu reakciju međunarodne zajednice ukazuje na ozbiljnost situacije, jer se strahuje da bi daljnje eskalacije mogle dovesti do još većih posljedica po Libanonsku stabilnost, ali i cijeli Bliski istok.
Za kraj, iako je Izrael jasno naglasio svoj cilj da osujeti aktivnosti Hezbolaha, libanonski dužnosnici i međunarodni akteri morat će poduzeti dodatne mjere kako bi smanjili napetost i spriječili daljnje nasilje. Ukoliko međunarodni posrednici ne uspiju iznjedriti učinkovit odgovor, moguće je da će se situacija u Libanu i okolnim područjima još više pogoršati, dovodeći do novih izbijanja nasilja. Jasna i koordinirana reakcija može biti ključna za izbjegavanje daljnjih sukoba i tragedija u ovoj politički i vojno nestabilnoj regiji.
Ovaj napad na Bejrut i dalje raste u značaju, jer nije samo vojna eskalacija, već i politička poruka koju Izrael šalje svim akterima u regiji, posebno Hezbolahu i njegovim saveznicima. Međutim, unatoč izraelskoj vojnoj superiornosti i izjavama o daljnjoj zaštiti vlastite sigurnosti, jasno je da će se stabilnost u Libanu, a i cijelom Bliskom istoku, nastaviti suočavati s ozbiljnim izazovima. Svaka daljnja eskalacija može otvoriti vrata za nove sukobe, a međunarodna zajednica mora reagirati na vrijeme kako bi spriječila tragedije i izgradila održive mehanizme za trajni mir u tom strateški važnom dijelu svijeta. U tom smislu, poziv na odgovornost i mirne pregovore, umjesto daljnje vojne akcije, mogao bi biti ključ za okončanje ovog ciklusa nasilja i omogućavanje dugoročnog stabilnog rješenja.
