Ekonomija i Humanitarna Kriza u Izraelu: Posljedice Sukoba u Gazi
U protekle dvije godine, Izrael se suočava sa dramatičnim porastom nesigurnosti u pogledu hrane, što je djelimično rezultat sukoba u Pojasu Gaze. Prema izvještaju humanitarne organizacije Latet, više od jedne četvrtine domaćinstava u Izraelu sada se suočava s problemima u pristupu hrani. Ova situacija je postala alarmantna, s obzirom na to da se, prema posljednjim podacima, čak 26,9 posto izraelskih porodica, što odgovara otprilike 867.256 domaćinstava, suočava s nesigurnošću. Ovo predstavlja povećanje od 27,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U kontekstu ove krize, posebno je zabrinjavajuće da se 37,5 posto izraelske djece, odnosno oko 1,18 miliona mladih, suočava s istim problemima. Ovaj porast nesigurnosti hrane može se smatrati indikativnim za rastuću socijalnu krizu unutar izraelskog društva. Latet je istakao da je sve više ljudi, koje nazivaju “novim siromašnima”, prisiljeno da se oslanja na pomoć u hrani, što dodatno naglašava težinu situacije. Ovi “novi siromašni” često su nekada bili srednja klasa, ali su se suočili s iznenadnim gubicima posla, rastućim troškovima života i nesigurnim ekonomskim uvjetima.
Uzroci Krize
Sukobi u Gazi, uz ekonomske posljedice koje su uslijedile, doprinose stvaranju socijalne vanredne situacije. Latet naglašava duboku eroziju ekonomske i prehrambene sigurnosti za stotine hiljada domaćinstava. S porastom cijena osnovnih namirnica i usluga, sve više ljudi gubi mogućnost da sebi priušti osnovne životne potrebe. Kriza se dodatno pogoršava porastom zahtjeva za humanitarnom pomoći, dok donacije od strane civilnih organizacija opadaju, jer su resursi preusmjereni na hitne ratne potrebe. Ova situacija dodatno otežava napore u borbi protiv siromaštva i gladi, ostavljajući mnoge porodice bez osnovnog egzistencijalnog osiguranja.
Prema podacima koje je prikupila organizacija Latet, minimalni troškovi života su porasli za 5,5 posto po osobi i 5,6 posto po porodici u odnosu na prethodnu 2022. godinu. U ovom trenutku, minimalni prihod potreban za dostojanstven život u Izraelu iznosi 5.589 šekela (oko 1.733 dolara), dok za četveročlanu porodicu ta cifra iznosi 14.139 šekela (približno 4.384 dolara). Ovi podaci ukazuju na ozbiljne ekonomske izazove s kojima se suočava prosječna izraelska porodica. Mnoge porodice su prisiljene rezati troškove na osnovne potrepštine, uključujući hranu, stanovanje i obrazovanje, što dodatno pogoršava njihovu situaciju.
Pogoršanje Financijske Situacije
Izvještaj ukazuje na to da je 59,6 posto primalaca pomoći prijavilo pogoršanje svoje finansijske situacije u protekloj godini, što je znatno više od opšte populacije, gdje taj broj iznosi 36,5 posto. Također, 33,1 posto primalaca pomoći suočava se sa zamrznutim ili zaplijenjenim bankovnim računima, što ukazuje na ozbiljnost problema. Osobe koje primaju pomoć u prosjeku troše 12.734 šekela mjesečno, što je gotovo dvostruko više od njihovog prosječnog neto mjesečnog prihoda od 6.593 šekela. Ova nerazmjera između troškova i prihoda stvara dodatni stres i nesigurnost, s obzirom na to da mnoge porodice ne znaju kako će pokriti svoje osnovne potrebe u narednim mjesecima.
Ova situacija dodatno pogoršava životne uvjete, pri čemu je 67 posto ovih porodica izjavilo da nisu u mogućnosti osigurati osnovni školski pribor za svoju djecu, uključujući udžbenike. 84 posto njih je izjavilo da su morali ograničiti sudjelovanje svoje djece u školskim aktivnostima zbog troškova, što može imati dugoročne posljedice na obrazovanje i razvoj mladih generacija. Ograničenja u obrazovanju ne samo da utječu na trenutne učenike, već i na cijelu budućnost izraelskog društva, gdje će mnogi mladi ljudi ostati bez potrebnih vještina i obrazovanja za obavljanje kvalitetnih poslova.
Psihološke Posljedice Krize
Pored ekonomskih problema, psihološko stanje primalaca pomoći također je narušeno. Prema izvještaju, 61,9 posto njih opisuje svoje mentalno zdravlje kao “loše”, dok 42,4 posto smatra da se njihovo stanje pogoršalo od 8. oktobra 2023. godine, kada je prekinut sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnom psihološkom podrškom i intervencijama za ugrožene porodice. Stres i anksioznost uzrokovani ekonomskom nesigurnošću, kao i stalnim sukobima, dovode do sve većeg broja problema mentalnog zdravlja, uključujući depresiju i posttraumatski stresni poremećaj.
Ova kriza predstavlja ozbiljan izazov za izraelsku vladu i društvo u cjelini, a rješenja su potrebna kako bi se prevazišle posljedice rata i ubrzali napori ka prevenciji siromaštva i gladi u budućnosti. Neophodno je da se društvo mobilizira u pružanju podrške onima koji su najpogođeniji ovim teškim okolnostima, kako bi se osiguralo dostojanstvo i pravo na hranu za sve građane. Organizacije koje se bave humanitarnim radom moraju dobiti potrebne resurse kako bi mogle pružiti neophodnu pomoć, dok vlada mora raditi na stvaranju dugoročnih ekonomskih politika koje će omogućiti oporavak i stabilizaciju.
Osim toga, važno je pokrenuti javnu svijest o ovim pitanjima, uključujući organizaciju kampanja koje će edukovati građane o problemima s kojima se suočavaju najranjiviji članovi društva. Komunikacija između vladinih tijela, nevladinih organizacija i zajednica mora biti poboljšana kako bi se osiguralo da svi imaju pristup resursima i podršci koja im je potrebna. U ovom kritičnom vremenu, solidaritet i zajedništvo su ključni za izgradnju otpornijeg društva koje se može suočiti s izazovima budućnosti.
