Kontroverze oko prodaje zemljišta u RiTE “Ugljevik”
U posljednjim danima, Rudnik i termoelektrana (RiTE) “Ugljevik” našli su se u centru pažnje zbog kontroverzne odluke o prodaji značajne površine zemljišta. Naime, vlasti planiraju prodati 172.629 kvadratnih metara zemljišta kompaniji „BNBM Eastern Europe“ po simboličnoj cijeni od tri eura po kvadratu, što ukupno iznosi 517.887 eura. Ova transakcija izaziva razne reakcije javnosti, a u isto vrijeme otvara pitanja o transparentnosti i etici ovakvih poslovnih aranžmana. Mnogi građani se pitaju da li je ovakva odluka uistinu u interesu lokalne zajednice ili je više orijentisana ka stranim investitorima.
Prodaja zemljišta nije samo obična transakcija; ona nosi sa sobom i složene odnose između lokalne vlasti i stranih investitora. BNBM Eastern Europe je firma u kojoj entitet predvođen Miloradom Dodikom posjeduje 10% vlasništva, dok je većinski vlasnik kineski investitor „BNBM Public Limited“ iz Pekinga. Ova situacija dodatno komplikuje pregovore i realnost na terenu, postavljajući pitanje koliko će lokalne zajednice zapravo profitirati od ovakvih investicija, a koliko će one biti podložne stranim interesima koji su često daleko od potreba lokalnog stanovništva.
Pripreme za izgradnju fabrike gipsanih ploča
Direktor RiTE, Diko Cvjetinović, izjavio je da su svi pripremni koraci za izgradnju fabrike gipsanih ploča završeni. To uključuje objedinjavanje parcela i potrebnu dokumentaciju, što je neophodno za započinjanje projekta. Prema njegovim riječima, ugovor između RiTE i kineskog partnera potpisan je još 2022. godine, a plan je da fabrika godišnje proizvodi 40 miliona kvadratnih metara gipsanih ploča. Međutim, postavlja se pitanje da li će se taj plan zaista realizovati, s obzirom na to da su prošli rokovi za početak izgradnje. Mnogi građani se pitaju hoće li se činjenice izgovorene na početku projekta pretvoriti u stvarnost, ili će se situacija ponoviti kao u drugim slučajevima sličnih investicija.
Ministar energetike i rudarstva, Petar Đokić, u vezi s ovim pitanjem, naglasio je da nije bilo definiranih datuma za izgradnju fabrike, što je izazvalo dodatne kritike i zabrinutost među građanima. Postavlja se pitanje da li su ovakvi projekti zaista u interesu lokalne zajednice ili su više okrenuti stranim investitorima i njihovim profitima. Ova situacija dodatno komplikuje i činjenica da će kineski investitori imati prioritet u snabdijevanju sirovinama, što uključuje i ugalj koji će plaćati 45 eura po toni, te gips po simboličnoj cijeni od jednog eura po toni. Kritičari smatraju da ovakvi aranžmani mogu stvoriti nejednakosti u pristupu resursima, na štetu lokalnog stanovništva.
Utjecaj na lokalnu zajednicu
Ovakvi poslovni aranžmani često dovode do zabrinutosti među lokalnim stanovništvom, koje strahuje od potencijalnog iscrpljivanja prirodnih resursa. U ovom slučaju, RiTE se obavezuje da će održavati zalihe gipsa iznad kritičnog nivoa, čime se praktično stvara situacija gdje jedan investitor postaje glavni korisnik lokalnih resursa. Ovo može imati dalekosežne posljedice po lokalno stanovništvo i okoliš, a također otvara pitanja o održivosti ovakvih projekata u budućnosti. Mnogi se pitaju kako će ovi projekti uticati na životnu sredinu i zdravlje ljudi koji žive u blizini postrojenja.
Osim toga, postoje i dodatni izazovi vezani za realizaciju ovog projekta. Kritičari upozoravaju na mogućnost da će lokalne vlasti biti pod pritiskom da se prilagode interesima stranih investitora, što može ugroziti prava radnika i lokalnih zajednica. Na portalu Gradnja.rs mogu se pronaći dodatni uvidi u utjecaj ovakvih investicija na građevinsku industriju i lokalnu ekonomiju. Mnogi radnici se boje da će njihova prava biti zanemarena u korist profitabilnosti stranih kompanija, što bi moglo dovesti do socijalnih tenzija.
U međuvremenu, vijesti o ovoj kontroverzi su se brzo proširile, a mnogi građani se pitaju kakve su dugoročne posljedice ovakvih odluka. Prema informacijama dostupnim na B92, mnogi analitičari smatraju da bi ovakve transakcije mogle dovesti do dodatnih socijalnih tenzija u regionu, posebno ukoliko se ne osigura transparentnost u poslovanju. Postavlja se pitanje kako će se vlasti nositi s potencijalnim protestima i nezadovoljstvom građana, što može dodatno destabilizirati situaciju.
Ovaj slučaj u RiTE “Ugljevik” takođe može poslužiti kao upozorenje ostalim lokalnim vlastima o važnosti očuvanja prirodnih resursa i transparentnosti u poslovanju. U svijetu gdje se investicije sve više preusmjeravaju prema stranim investitorima, ključno je pronaći ravnotežu između privlačenja kapitala i zaštite interesa lokalnih zajednica. Mnogi se nadaju da će ovaj slučaj otvoriti dijalog o boljoj regulaciji i zaštiti lokalnih resursa, kako bi se osiguralo da profit od ovakvih projekata ide u korist svih, a ne samo nekolicini odabranih. Za više informacija o ekonomskim i poslovnim temama posjetite eKapija.
