Željko Komšić na Generalnoj Skupštini UN-a: Poziv na zajedničku borbu za mir
U važnom obraćanju na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, istaknuo je značaj saradnje među državama u postizanju mira i zaštiti ljudskih prava. Tema ovogodišnje skupštine bila je „Bolje zajedno”, a u svom govoru, Komšić se osvrnuo na 80 godina postojanja UN-a, čestitajući ovoj organizaciji na njenom doprinosu globalnom miru i razvoju. Njegov nastup nije bio samo formalno obraćanje, već snažna poruka o važnosti jedinstva i solidarne borbe protiv nepravde.
Komšić je naglasio kako je mir u svijetu ključan i kako ne postoji alternativa za njegovu trajnu uspostavu. U kontekstu trenutnih sukoba, kao što su oni u Ukrajini i Gazi, on je upozorio na opasnosti koje nosi promjena granica putem oružane sile. Istakao je kako se time krše temelji Povelje Ujedinjenih nacija, koja jasno propisuje da se granice mogu mijenjati samo uz dobrom voljom i uz međusobni dogovor država. Ove riječi imaju poseban značaj u svjetlu globalnih tenzija koje svakodnevno prijete miru i stabilnosti.
U svom izlaganju, Komšić je također govorio o genocidu i nasilju koji se dešavaju u pojasu Gaze. On je ukazao na činjenicu da se narod Palestine suočava sa sistemskim nasiljem koje zadovoljava definicije genocida prema međunarodnim konvencijama. Ove teške optužbe ne bi trebale ostati neprimijećene, smatra Komšić, jer svjetska javnost često zatvara oči pred takvim strahotama. “Moralna dužnost svakog pojedinca i svakog vođe je da reaguje na zločine protiv čovječnosti,” rekao je on, ističući potrebu za aktivnijim angažmanom međunarodne zajednice u rješavanju ovih kriza.

Jedan od ključnih trenutaka u njegovom govoru bio je naglasak na šutnji svjetskih lidera. Prema njegovim riječima, politički interesi pojedinih zemalja ne bi smjeli biti važniji od osnovnog ljudskog prava na mir. Komšić se prisjetio kako je UN tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu formirao UNPROFOR, koji je, umjesto da zaštiti civilno stanovništvo, samo posmatrao zločine koji su se dešavali, uključujući i genocid u Srebrenici. Ovaj trenutak je, ističe Komšić, duboka mrlja na kredibilitetu UN-a. On je pozvao lidera svjetskih nacija da preuzmu odgovornost i da se ne zadovoljavaju proklamacijama, već da aktivno djeluju kako bi zaštitili nevine živote i očuvali mir.
Pored toga, Komšić je istaknuo značaj rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja je usvojena na Generalnoj skupštini UN-a prije više od godinu dana. On smatra da je ova rezolucija veliki korak naprijed, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli svijet, jer šalje jasnu poruku da međunarodna zajednica ne tolerira genocid i nasilje. “Ova rezolucija treba da posluži kao upozorenje svima onima koji razmišljaju o ponavljanju sličnih zločina,” rekao je Komšić. Ovaj stav odražava njegovu posvećenost pravdi i istini, kao i njegovu vjeru u snagu međunarodnog prava u sprečavanju budućih katastrofa.
U završnom dijelu svog govora, predsjedavajući Komšić se osvrnuo na politički sistem koji je uspostavljen u Bosni i Hercegovini potpisivanjem Daytonskog sporazuma. On je naglasio da je sporazum, iako je zaustavio krvoproliće, stvorio sistem u kojem manjina upravlja većinom, što je u suprotnosti s osnovnim principima demokratije. “Danas se suočavamo s embargo na demokratiju, što je daleko od onoga što smo očekivali nakon rata,” dodao je Komšić, ukazujući na potrebu za stvarnom demokratizacijom i poštovanjem ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Njegove riječi su poziv na akciju svim građanima i političarima da se angažuju u izgradnji pravednijeg društva.
Komšić je također spomenuo slučaj Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji je izazvao veliku medijsku pažnju u Bosni. On je ukazao na neprihvatljivu situaciju u kojoj je Hrvatska dala donaciju Sudu u predmetu koji se direktno tiče njenog interesa. Ova praksa, prema njegovim riječima, predstavlja klasični primjer političke korupcije koja podriva povjerenje u pravosudne institucije. Ovaj slučaj otvara šira pitanja o integritetu pravosudnog sistema ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u širem regionalnom kontekstu. Komšić je zaključio svoj govor snažnim pozivom na jedinstvo i međunarodnu saradnju u borbi protiv zločina i za zaštitu ljudskih prava, naglašavajući da je samo zajedničkim naporima moguće ostvariti trajni mir i pravdu za sve narode.