Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), poznat kao Haaški tribunal, u studenom 2017. je u prvostupanjskoj presudi osudio Mladića na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici u ljeto 1995. godine, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranja civila u opsadi Sarajeva i uzimanja pripadnika mirovne misije Ujedinjenih naroda kao talaca u ratu od 1992. do 1995.
Bila je to posljednja prvostupanjska presuda koju je donio Haaški tribunal, a sutrašnja (8. lipnja) žalbena presuda bit će prva presuda koju izriče njegov nasljednik Mehanizam.
Drugi genocid
Prvostupanjskom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je jedino krivice za genocid u općinama Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor Varoš, Foča i Vlasenica 1992. godine.
Na tu presudu žalili su se i obrana i tužilaštvo. Obrana zahtijevajući oslobađajuću presudu, zastupnici tužilaštva jer smatraju da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je oslobodilo Mladića optužbe za genocid u šest bosanskohercegovačkih općina.
U žalbenom postupku i završnoj žalbenoj raspravi u kolovozu prošle godine tužitelji i Mladićeva obrana su obrazlagali argumente zbog kojih zahtijevaju da se prvostupanjska presuda preinači.
Obrana je tvrdila da tužilaštvo nije dokazalo Mladićevu krivicu ni po jednoj točki optužnice i da Žalbeno vijeće treba utvrditi jesu li dokazi u prvostupanjskom postupku tako nedvosmisleni da bi opravdali kaznu doživotnog zatvora. Svojom žalbom obrana je tražila da Mladić bude oslobođen, da mu se ponovo sudi ili znatno smanji izrečena kazna.
Tužilaštvo je u svojoj žalbi naglašavalo da je dokazalo Mladićevu krivicu u svim točkama optužnice, uključujući i onu, jedanaestu, da je kriv za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u spomenutih šest općina BiH, za što ga je prvostupanjsko vijeće oslobodilo krivice. U konačnoj presudi, zalažu se tužitelji, trebala bi biti upisana Mladićeva krivica i za ovaj genocid, a ne samo za Srebrenicu.
Mladić: “Nisam svetac”
Posljednji put Mladić se u sudnici u Haagu pojavio u kolovozu prošle godine, na raspravi o žalbama na prvostupanjsku presudu. Uz tužitelje i zastupnike obrane, i sâm je imao priliku obratiti se vijeću. Rekao je da “nije svetac, nego običan čovjek” i da je “čestito radio i u miru i u ratu, u skladu sa zakonima”.
Tužiteljica Laurel Baig je na to rekla da je Mladić zapovijedao i rukovodio koordiniranim operacijama Vojske Republike Srpske i policijskim snagama, koje su mu bile podređene, u napadu na Srebrenicu u srpnju 1995.
Mladić je osobno nadzirao te operacije – kazala je tužiteljica Baig, i odgovoran je za strijeljanje tisuća zarobljenih Bošnjaka i nasilno premještanje cjelokupnog stanovništva toga kraja.
Ista tužiteljica je istakla da je Raspravno vijeće pogriješilo jer Mladića nije proglasilo krivim za genocid u šest općina i s tim u vezi navela da su lokalni počinitelji imali namjeru da fizički uklone ugrožene grupe stanovnika u svakoj od općina, te da su počinili tisuće ubojstava.
Mnogi su ubijeni u svojim domovima, masakrirani, zatvarani i izgladnjivani, nanošene su im ozljede koje su dodatno doprinijele uništenju zaštićene grupe, a za one koji su preživjeli utvrđeno je da su imali razne fizičke i psihičke posljedice – navela je tužiteljica Baig.
Imajući u vidu razmjere, brutalnost i karakter zločina, kao i Mladićevu važnu ulogu, kazna doživotnog zatvora je jedina zamisliva kazna u ovom slučaju – naveli su tužioci u posljednjem dijelu svog odgovora na Mladićevu žalbu.
Što je prethodilo?
Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u Haaškom tribunalu još u studenom 1995. godine. Međutim, optuženi je bio u bijegu i krio se sve do kraja svibnja 2011. kada su ga u Lazarevu kod Zrenjanina uhitile vlasti Srbije i izručile Haagu. Suđenje je počelo 2012. i trajalo je 530 dana. Prvostupanjsko vijeće, kojem je predsjedavao nizozemski sudac Alphons Orie, osudilo ga je na doživotni zatvor. Govoreći o točki optužnice kojom se Mladića tereti za genocid u Srebrenici, predsjedavajući sudac Orie je rekao da je “Vijeće konstatiralo da su pripadnici Vojske Republike Srpske namjeravali uništiti bosanske muslimane koji su činili dio zaštićene grupe”.
Bilo je to jedno od posljednjih suđenja u Haaškom tribunalu, na kojem je izrečena presuda. Posljednjeg dana 2017. Haaški tribunal je službeno prestao postojati, a njegove nadležnosti i preostala suđenja preuzeo je Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Pred tom instancom međunarodnog pravosuđa bit će sutra izrečena i definitivna, pravomoćna presuda bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.
Hoće li Mladić prisustvovati izricanju definitivne presude?
Nakon što je Žalbeno vijeće Mehanizma krajem svibnja zakazalo izricanje presude za 8. juna, obrana Ratka Mladića je tražila odgodu završne sudske sjednice. U podnesku šef tima obrane, odvjetnik Lukić, je naveo da Ratko Mladić odbija svaku mogućnost da on i njegova obrana prate izricanje presude preko video linka i izričito zahtijeva da, uz njega, izricanje presude “uživo” prate oba njegova odvjetnika: uz Lukića i Dragan Ivetić. Ivetić je bolestan i ne može nikako doći na završni čin ovog suđenja.
Lukić smatra da iz etičkih obaveza prema branjeniku i njegovoj porodici također ne može prisustvovati izricanju presude. U svom podnesku žalbenom vijeću tražio je odgodu zasjedanja, ali je Žalbeno vijeće taj zahtjev odbilo i imenovalo pravnu savjetnicu Mehanizma Peta-Louise Bagott da zastupa interese optuženog Mladića u slučaju odsustva njegovih odvjetnika, javlja DW.
Kroničari i analitičari zbivanja u haškim sudnicama ne očekuju velike i radikalne preokrete u definitivnoj presudi petočlanog žalbenog vijeća Mehanizma.
Danas će biti poznato čiji argumenti su za njih bili uvjerljiviji: obrane – da se Mladić oslobodi svake krivice, ili tužilaštva da se u pravomoćnoj presudi, uz Srebrenicu, ratni zapovjednik VRS-a proglasi krivim i za drugi genocid iz optužnice, onaj u šest bosanskohercegovačkih općina, za koji ga je prvostupanjsko vijeće oslobodilo.
Optuženi Ratko Mladić nije saslušao izricanje prvostupanjske presude jer ga je iz sudnice Haaškog tribunala udaljio predsjedavajući sudac Orie, jer je ometao čitanje presude.
