Teška situacija za Naftnu industriju Srbije: Uticaj američkih sankcija
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je obavijestio građane o teškoj situaciji u kojoj se nalazi Naftna industrija Srbije (NIS). Ove vijesti dolaze u trenutku kada se Srbija suočava s mnogim izazovima, a situacija u energetskom sektoru je posebno kritična. Prema Vučićevim riječima, Srbija nije dobila pozitivnu odluku od Sjedinjenih Američkih Država, što značajno otežava poslovanje ove kompanije. Kao rezultat toga, NIS-ove benzinske pumpe mogli bi biti zatvorene, što bi imalo dalekosežne posljedice za potrošače i tržište goriva u Srbiji. Ova situacija ne samo da ugrožava svakodnevni život građana, već i stabilnost cijelog energetskog sektora. NIS, kompanija koja je većinski u vlasništvu ruskih investitora, drži oko 20 posto svih benzinskih stanica u Srbiji. Uzimajući u obzir da ukupni broj benzinskih pumpi u zemlji iznosi 1.520, NIS posjeduje značajan broj stanica, njih 327, uključujući i pumpe koje pripadaju Gaspromu. Ova kompanija ostvaruje gotovo 50 posto ukupnog prometa na tržištu goriva, što dodatno naglašava njen značaj za energetski sektor Srbije. Osim što direktno opskrbljuje potrošače, NIS igra ključnu ulogu u ekonomiji, jer zapošljava veliki broj ljudi i doprinosi proračunu države. U decembru se očekuje zatvaranje i Lukoilovih pumpi, što dodatno pogoršava situaciju. Vučić je upozorio da bi ovo moglo dovesti do gužvi na ostalim benzinskim stanicama, ukoliko se situacija ne promijeni u kratkom roku. Američke sankcije protiv NIS-a stupile su na snagu 9. oktobra 2023. godine, a kompaniji nije produžena posebna licenca koja omogućava nesmetano poslovanje. Ova odluka predstavlja ozbiljan udarac ne samo za NIS, već i za sve one koji ovise o ovoj kompaniji. NIS je objavio da pažljivo prati situaciju i pokušava prilagoditi svoje poslovanje novonastalim okolnostima, ali izazovi ostaju veliki. Prema informacijama iz januara, američke vlasti su odlučile uvesti sankcije ruskim energetskim kompanijama s ciljem smanjenja prihoda Moskve od prodaje energenata. Ove sankcije su prvobitno trebale stupiti na snagu u februaru, ali su od tada više puta odložene. U međuvremenu, Gaspromnjeft je smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u sa 50 na 44,85 posto, dok je Gasprom povećao svoj udio sa 6,15 na 11,30 posto. Ove promjene ukazuju na potresne okolnosti unutar kompanije i njenog vlasničkog struktura. Ove fluktuacije mogu biti indikatori nesigurnosti na tržištu, što dodatno komplikuje situaciju za zaposlenike i korisnike usluga NIS-a. Tokom novembra, ministrica rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, izjavila je da su ruski vlasnici pristali na prodaju svog udjela od 56,15 posto u NIS-u. Ova informacija je izazvala velike nade da bi situacija mogla biti riješena kroz promjene u vlasničkoj strukturi. Međutim, nakon nedavne odluke iz SAD-a, Vučić je naglasio da Rusi ne žele prodati svoj udio, čime je situacija ponovo postala kompleksna i neizvjesna. Ovo stvara dodatnu napetost unutar kompanije, jer se zaposlenici i javnost pitaju o budućnosti NIS-a i njegovom poslovanju u Srbiji. U Rafineriji nafte Pančevo, proces obustave rada zbog nedostatka sirove nafte je već započeo. NIS je potvrdio da će zaposleni tokom obustave rada biti angažirani na poslovima koje obavljaju tokom planiranih obustava postrojenja. Ova situacija može dovesti do smanjenja obima proizvodnje, što bi moglo imati ozbiljne posljedice na snabdijevanje tržišta. Vučić je naglasio da će država obezbijediti naftne derivate svim ostalim kompanijama osim NIS-u, kako bi se osiguralo dovoljno goriva na tržištu. Ova odluka jasno ukazuje na ozbiljnost situacije i potrebu za hitnim rješenjem. U tom kontekstu, važno je razmotriti alternativne izvore energije i načine kako bi Srbija mogla smanjiti svoju zavisnost od stranih energenata. Na kraju, važno je napomenuti da su sankcije NIS-u dovele do toga da je Narodna banka Srbije našla pod lupom američkih vlasti. U novembru su primili upozorenje da bi mogli biti podložni sekundarnim sankcijama zbog saradnje sa NIS-om, što dodatno komplikuje situaciju za Srbiju. Ukoliko se ne dobije licenca za rad, postoji mogućnost prekida platnog prometa između NIS-a i drugih institucija, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po cijelu ekonomiju zemlje. Ovaj izazov zahtijeva hitno djelovanje i jasnu strategiju kako bi se očuvala stabilnost finansijskog sistema, a istovremeno osigurala energetska sigurnost za građane Srbije. U ovom kontekstu, može se postaviti pitanje kako će se Srbija snaći u svjetlu ovih izazova i kakve će sve mjere preduzeti kako bi se osigurala stabilnost proizvodnje i distribucije energenata.
