Globalni izazovi i nacionalna otpornost: Izlaganje predsjednika Zorana Milanovića
U sklopu predavanja održanog na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izložio je svoje stavove o trenutnim globalnim izazovima te o poziciji Hrvatske u sve složenijem međunarodnom okruženju. Njegova izlaganja usmjerena su na jačanje nacionalne otpornosti, koja podrazumijeva sposobnost države da se odupre raznim vanjskim utjecajima, bilo da su oni vidljivi ili nevidljivi. Ovaj pristup postavlja temelje za daljnju analizu kako se Hrvatska može prilagoditi i suočiti s izazovima koji dolaze iz međunarodnog okruženja. U nastavku ćemo istražiti ključne aspekte Milanovićeve analize, koji se odnose na ekonomske, političke i društvene dimenzije otpornosti.
Položaj Hrvatske u globalnom kontekstu
Milanović je naglasio da Hrvatska ne uživa istu privilegiju kao Sjedinjene Američke Države, koje imaju kapacitet tiskanja svoje valute bez ikakvih posljedica. “Ne možemo tiskati kune koliko god želimo bez da to utječe na našu ekonomiju,” rekao je Milanović, ukazujući na specifičnosti američkog ekonomskog modela. Njegova izjava naglašava važnost stabilnosti i održivosti ekonomije, posebno u vremenima globalnih kriza. Hrvatska je, prema njegovim riječima, posljednjih godina ostvarila suficit platne bilance, što je rezultat snažnog turizma i uslužnog sektora, ali je to, kako kaže, “samo forma luksuza” koja ne može zamijeniti kvalitetan izvoz. U tom kontekstu, Milanović je pozvao na promjenu strukture ekonomije, naglašavajući potrebu za investiranjem u inovacije i tehnologiju kao ključne faktore buduće održivosti.
Problemi u regiji i prava Hrvata u Bosni i Hercegovini
U okviru svog izlaganja, predsjednik se dotakao i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, ističući kako im se ugrožavaju prava koja su propisana Daytonskim sporazumom. Milanović je izrazio zabrinutost zbog stanja u kojem se nalaze Hrvati, ističući da su često “maltretirani” i da se njihova prava ne poštuju. “Što je hrvatska Vlada napravila po tom pitanju? Nešto je gunđala,” rekao je on, ističući da je potrebno aktivnije djelovanje kako bi se zaštitila prava manjina. Ovaj problem nije samo unutarnji, već ima i međunarodne implikacije, jer stabilnost Bosne i Hercegovine direktno utječe na sigurnost cijele regije. Milanović je naglasio da je važno da Hrvatska bude aktivna u promoviranju prava Hrvata, ne samo unutar BiH, već i na međunarodnoj sceni.
Geopolitička realnost velikih sila
Jedna od ključnih tema Milanovićevog izlaganja bila je i odnos velikih sila, posebno Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Osvrćući se na trenutnu situaciju, istakao je kako je Rusija u stanju izolacije, ali je istovremeno naglasio da oni koji izoliraju Putina predstavljaju samo mali dio svjetske populacije. “U svijetu od 8,5 milijardi ljudi, oni koji izoliraju Rusiju pokrivaju samo 12% populacije,” kazao je Milanović, sugerirajući da su geopolitičke tenzije mnogo složenije nego što se čine na prvi pogled. Ova izjava ukazuje na važnost razumijevanja globalne dinamike snaga i naglašava potrebu za višedimenzionalnim pristupom u rješavanju međunarodnih kriza. Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, mora igrati aktivnu ulogu u oblikovanju politike koja se bavi ovim izazovima.
Izazovi u energetici i resursima
Milanović je također naglasio da samo dvije države — Sjedinjene Američke Države i Rusija — imaju potrebne resurse i sposobnost samodostatnosti za vođenje rata. “Energetska i resursna samodostatnost igra ključnu ulogu u globalnoj sigurnosti,” izjavio je, dodajući kako Kina ne posjeduje iste kapacitete. Njegova analiza ukazuje na rastući problem resursa u kontekstu potencijalnih sukoba, naglašavajući kako zapadni stratezi moraju preispitati svoje pristupe kako bi se izbjegle buduće geopolitičke krize. U tom smislu, Milanović je istakao važnost diversifikacije izvora energije i razvoj alternativnih tehnologija, što bi Hrvatskoj moglo omogućiti veću otpornost i sigurnost u budućnosti.
Poziv na promjenu perspektive
Na kraju svog izlaganja, Milanović je pozvao na promjenu perspektive, citirajući riječi Vladka Mačeka: “Kad se veliki tuku, mali idu pod stol.” Međutim, on je naglasio da “mali ne idu pod stol, mali se maknu od stola,” implicirajući potrebu za aktivnim djelovanjem i prilagođavanjem u promjenjivom svijetu. Ova izjava odražava duboko ukorijenjeni hrvatski skeptički stav prema globalnim politikama i odnosima, koji je, prema Milanoviću, inherentan hrvatskom političkom identitetu. “Hrvati misle svoje,” naglasio je, ukazujući na potrebu za autonomijom i kritičkim razmišljanjem u pristupu međunarodnim odnosima. Ovaj poziv na aktivno sudjelovanje može se shvatiti kao apel svim građanima Hrvatske da preuzmu odgovornost za vlastitu budućnost, umjesto da pasivno čekaju na vanjske čimbenike da donesu odluke koje se tiču njihovih života.
