Oraška bolnica prekinula saradnju s hirurgom nakon veličanja Ratka Mladića
Kantonalna bolnica Orašje donijela je odluku da prekine saradnju s hirurgom Đokom Novakovićem nakon što je na društvenim mrežama objavio sadržaj kojim je veličao pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Ovaj potez zdravstvene ustanove uslijedio je nakon burnih reakcija javnosti, boračkih udruženja i građana koji su ocijenili da je takvo ponašanje potpuno neprihvatljivo, posebno kada dolazi od ljekara, osobe koja bi po svojoj profesionalnoj ulozi trebala zastupati etičnost, humanost i poštovanje prema žrtvama rata.
Prema informacijama koje su prenijele agencije i mediji, Novaković je u objavi na društvenim mrežama izrazio zahvalnost Ratku Mladiću na način koji je izazvao šok i osudu širom javnosti.
U poruci je, kako je navedeno, istakao da mu je “vječno zahvalan”, što je dodatno pojačalo ogorčenje, budući da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge teške ratne zločine počinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Za porodice žrtava, kao i za širu javnost koja pamti razmjere razaranja i stradanja, ovakav istup nije tek neprimjeren komentar, nego otvoreno vrijeđanje uspomene na ubijene civile.
Ratko Mladić je među najpoznatijim simbolima ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Njegovo ime decenijama izaziva bol, sjećanje na masovne egzekucije, logore, opsade gradova i protjerivanja stanovništva. Međunarodni i domaći sudovi utvrdili su njegovu odgovornost za najteže zločine, a presude su potvrdile ono što su preživjele žrtve i njihovi najbliži godinama svjedočili.
Zbog toga svako javno veličanje takve osobe u Bosni i Hercegovini nosi snažnu društvenu i moralnu težinu, a u pojedinim slučajevima može imati i pravne posljedice, zavisno od sadržaja i konteksta objave.
Novaković je, prema dostupnim informacijama, ljekar iz Bijeljine koji je u Kantonalnoj bolnici Orašje bio angažovan kao vanjski saradnik. Upravo činjenica da je riječ o zdravstvenom radniku dodatno je pojačala osude, jer se od medicinske struke očekuje naročita osjetljivost prema ljudskoj patnji i dostojanstvu svakog čovjeka.
U društvu koje i dalje nosi duboke ratne rane, posebno je problematično kada osoba iz javnog sektora, a naročito iz zdravstva, javno podržava ili romantizira lik pravosnažno osuđenog zločinca. Zbog toga je reakcija bolnice, prema ocjenama mnogih, bila ne samo opravdana nego i nužna radi zaštite integriteta ustanove.
Odluka o prekidu saradnje stigla je nakon što su se oglasile brojne organizacije i pojedinci. Posebno oštar stav izrazili su članovi i predstavnici boračkih udruženja, među kojima i Udruženje “Veterani Vojne Policije HVO Bosanske Posavine”, koji su javno zatražili da nadležne institucije reaguju i da se ovakvi slučajevi ne relativiziraju.
Njihova poruka bila je jasna: veličanje ratnih zločinaca ne smije biti tolerisano ni u jednom segmentu javnog života, a naročito ne u institucijama koje su finansirane novcem građana i koje trebaju biti primjer profesionalnog i odgovornog ponašanja.
Javnost u Bosni i Hercegovini već godinama reaguje osjetljivo na svaki pokušaj rehabilitacije ili javnog hvaljenja osoba osuđenih za ratne zločine. Takve izjave posebno uznemiravaju preživjele, porodice nestalih i ubijenih, kao i one koji su tokom rata izgubili najbliže. U zemlji u kojoj su posljedice rata i dalje prisutne kroz traume, političke podjele i nerazriješena pitanja prošlosti, govor mržnje i revizionizam dodatno produbljuju nepovjerenje među ljudima.
Zato su mnogi komentatori istakli da ovaj slučaj nije izolovan incident, nego dio šireg problema normalizacije opasnih narativa u javnom prostoru.
Važno je naglasiti i da se ovakvi događaji ne mogu posmatrati samo kao lični stav pojedinca. Kada osoba koja radi u javnoj zdravstvenoj ustanovi otvoreno slavi ili podržava ratnog zločinca, to utiče i na reputaciju institucije, na povjerenje pacijenata i na osjećaj sigurnosti ljudi koji tu dolaze na liječenje.
Zdravstvene ustanove, kao i sve javne institucije, imaju obavezu da njeguju vrijednosti profesionalizma, jednakosti i poštovanja prema svakom pacijentu, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. Zato je reakcija Kantonalne bolnice Orašje važna i kao poruka da takvo ponašanje nije kompatibilno s etikom javne službe.
Ovaj slučaj ponovo otvara i šire pitanje odgovornosti na društvenim mrežama. Objave koje nekada izgledaju kao privatni stavovi vrlo brzo postaju javne poruke s velikim odjekom, posebno ako dolaze od ljudi koji obavljaju osjetljive ili javne poslove. U vremenu kada se informacije šire gotovo trenutnom brzinom, granica između ličnog mišljenja i javnog utjecaja postaje sve tanja.
Zbog toga stručnjaci često upozoravaju da bi i medicinski radnici, nastavnici, službenici i drugi javni djelatnici morali biti svjesni da njihove objave mogu izazvati ozbiljne posljedice, kako za njih lično, tako i za ustanove u kojima rade.
Reakcija na Novakovićevu objavu pokazuje da društvo u Bosni i Hercegovini i dalje ima snažan otpor prema otvorenom negiranju ili veličanju ratnih zločina. Iako su podjele i dalje duboke, činjenica da su institucije i udruženja brzo reagovali govori da postoji spremnost da se zaštiti dostojanstvo žrtava i javni moral. U tom smislu, odluka bolnice u Orašju predstavlja važan signal da se profesionalna odgovornost ne može odvojiti od osnovnih civilizacijskih normi.
U zemlji u kojoj su ratne rane još svježe, svaka javna riječ ima težinu, a slavljenje osuđenih zločinaca ostaje neprihvatljivo i društveno opasno.
