Nova politička polemika nakon izjave Bakira Izetbegovića o ratu u BiH
Izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da se u Bosni i Hercegovini desio građanski rat izazvala je snažan val reakcija u domaćoj političkoj javnosti, a među prvima je stigao odgovor iz SNSD-a. Umjesto očekivane kritike, iz te stranke došla je javna podrška ocjeni koja je, već po svojoj formulaciji, ponovo otvorila jednu od najosjetljivijih tema u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
Ovakve izjave u zemlji koja još uvijek živi sa posljedicama rata ne ostaju samo na nivou političke polemike, nego brzo prerastaju u raspravu o historijskom narativu, pravnom tumačenju sukoba i odnosu prema prošlosti.
Portparol SNSD-a i delegat te stranke u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević poručio je da je pohvalno to što je Izetbegović, kako je naveo, konačno rekao “istinu” o karakteru sukoba u BiH.
Kovačević je ocijenio da je riječ o, prema njegovom mišljenju, važnom pomaku u javnom govoru jednog od najutjecajnijih bošnjačkih političara, naglašavajući da se time potvrđuje stav koji SNSD i politički predstavnici iz Republike Srpske godinama iznose u javnosti. Njegova reakcija bila je više od običnog komentara: predstavljena je kao politička potvrda narativa koji se u dijelu javnosti koristi već decenijama.
Međutim, Kovačević nije ostao samo na pohvali Izetbegovićeve formulacije. Posebno je istakao nezadovoljstvo zbog, kako je rekao, oštrih reakcija koje su uslijedile iz Sarajeva. Po njegovom tumačenju, kritike koje su stigle od gotovo svih probosanskih političkih aktera pokazuju da u glavnom gradu BiH još uvijek nema spremnosti za suočavanje s činjenicama koje drugačije interpretiraju karakter rata.
U tom kontekstu, poručio je da je Sarajevo “miljama daleko” od istinskog prihvatanja istine, dodajući kako je riječ o procesu koji će, prema njegovim riječima, ipak doći, ali postepeno. Upravo ta poruka dodatno je podgrijala političku atmosferu i otvorila pitanje da li se kroz ovakve izjave pokušava utjecati na šire društveno pamćenje.
Objava Radovana Kovačevića na društvenoj mreži X izazvala je široku pažnju, ne samo zbog sadržaja nego i zbog tona kojim je poruka napisana. U politički napetom ambijentu, svaka rečenica koja dotiče karakter rata u BiH gotovo automatski dobija mnogo šire značenje.
Za jedne, riječ je o pokušaju da se potvrdi stav o unutrašnjem sukobu između naroda i političkih koncepcija, dok drugi upozoravaju da se takvim kvalifikacijama poništava međunarodno i pravno utvrđena činjenica o agresiji i složenom karakteru rata. Upravo zato su i reakcije bile snažne, jer se ne radi samo o političkom prepucavanju, nego o pitanju koje se tiče identiteta, pravde i interpretacije historije.
Žestoke reakcije iz probosanskih stranaka
Nakon Izetbegovićeve izjave, gotovo sve relevantne probosanske stranke i pojedini politički akteri reagirali su s kritikama, smatrajući da je takvo formuliranje rata neprihvatljivo i politički štetno. Posebno su naglašavali da se ne može govoriti o građanskom ratu bez ignorisanja činjenice o ulozi tadašnje JNA, podrške iz Beograda i šireg regionalnog konteksta u kojem je BiH bila izložena oružanoj agresiji.
Kritičari su upozorili da ovakvi istupi, bez obzira na to dolaze li iz namjere da se razgovara o terminologiji ili iz političkog kalkuliranja, mogu dodatno relativizirati ratne zločine, presude međunarodnih sudova i iskustvo žrtava.
Iz SDA su, s druge strane, odbacili tumačenja da je predsjednik stranke rekao nešto što bi se moglo razumjeti kao potpora narativima koji negiraju agresiju ili mijenjaju historijski kontekst rata. U stranačkim objašnjenjima naglašavano je da se izjava navodno izvlači iz konteksta i koristi za politički obračun.
Takvo pojašnjenje nije umirilo raspravu, nego je dodatno pokazalo koliko je tema osjetljiva i koliko je malo potrebno da se ponovo otvore duboke političke i društvene podjele. U zemlji u kojoj su i dalje snažne razlike u interpretaciji prošlosti, terminologija nije samo pitanje riječi, nego i pitanje političke poruke.
U političkoj svakodnevici Bosne i Hercegovine ovakve rasprave nisu neuobičajene, ali svaka nova epizoda potvrđuje da su pitanja rata, krivice i karaktera sukoba i dalje centralna tačka sukobljenih narativa. Dok jedni insistiraju na pojmovima koji naglašavaju unutrašnji sukob, drugi podsjećaju da su presude Haškog tribunala, dokumenti međunarodnih institucija i brojni historijski izvori već jasno definisali događaje iz devedesetih.
Zbog toga izjave poput ove ne ostaju samo u domenu političkog govora, nego odmah ulaze u zonu društvenog sjećanja i kolektivne traume.
Zašto je termin “građanski rat” toliko sporan u BiH
Pojam građanski rat u bosanskohercegovačkom kontekstu nosi teško istorijsko i političko opterećenje. Za dio javnosti taj termin sugerira da su sukobi bili isključivo unutrašnji i ravnopravni između različitih etničkih i političkih grupa, dok drugi smatraju da takav opis briše činjenicu o napadu na suverenu državu i pokušaj njenog razaranja. Zbog toga se i najmanja promjena u političkom rječniku doživljava kao pokušaj reinterpretacije prošlosti.
U društvu koje još uvijek pokušava izgraditi zajednički minimum razumijevanja onoga što se dogodilo između 1992. i 1995. godine, ovakve razlike nisu akademske, nego duboko političke i emocionalne.
Upravo zato se izjava Bakira Izetbegovića i reakcija Radovana Kovačevića ne mogu posmatrati izolovano. One su dio šireg obrasca u kojem političari često koriste osjetljive teme za mobilizaciju vlastitog biračkog tijela. Kada se govori o ratu, skoro svaka rečenica ima potencijal da izazove lančanu reakciju: od medijskih naslova, preko stranačkih saopštenja, do komentara na društvenim mrežama.
U takvom ambijentu, prostor za nijansiranu raspravu gotovo nestaje, a umjesto toga dominiraju optužbe, interpretacije i međusobna diskreditacija.
Ovaj slučaj također pokazuje koliko su društvene mreže postale važna arena političke komunikacije. Jedna objava na platformi X može u svega nekoliko minuta postati centralna tema dana, a zatim i predmet analize, osude ili podrške u medijima i među političarima. Brzina širenja poruka danas često nadmašuje sposobnost institucija i javnosti da smireno procijene šta je zaista rečeno i s kojim ciljem.
Zbog toga se i ovakve izjave, koje nekad možda ne bi izazvale toliku pažnju, danas pretvaraju u ozbiljne političke incidente.
Iako se čini da je riječ o još jednoj u nizu političkih prepirki, ovakvi događaji imaju šire posljedice. Oni pokazuju koliko je bosanskohercegovačko društvo i dalje zarobljeno u sukobu narativa i koliko je teško postići zajednički jezik o prošlosti. Dok god politički lideri koriste ratne teme za dnevno-političke obračune, javni prostor će ostajati opterećen nepovjerenjem i podjelama.
U tom smislu, reakcija SNSD-a na Izetbegovićevu izjavu nije samo komentar jednog političara, nego još jedan podsjetnik da u BiH rat nije samo historija, već i stalno prisutna politička tema.
