Kako podići nizak krvni pritisak na prirodan način: šta zaista pomaže, a kada je potreban ljekar
Nizak krvni pritisak ili hipotenzija često se doživljava kao manje ozbiljan problem od povišenog pritiska, ali za mnoge ljude može biti vrlo neugodan i iscrpljujući. Osobe koje se bore s ovim stanjem najčešće opisuju vrtoglavicu, slabost, malaksalost, zamagljen vid, mučninu i osjećaj da će im „potamniti pred očima“, posebno pri naglom ustajanju.
Iako u nekim slučajevima nizak pritisak ne zahtijeva liječenje, postoje situacije u kojima simptomi značajno otežavaju svakodnevni život i traže pažnju.
Važno je razumjeti da se krvni pritisak ne mijenja samo zbog jedne stvari. Na njegovu vrijednost utiču hidracija, ishrana, nivo fizičke aktivnosti, hormonski status, lijekovi, temperatura okoline i opće zdravstveno stanje. Kod nekih ljudi nizak pritisak je prirodno stanje i ne izaziva probleme, dok kod drugih može biti znak dehidracije, anemije, infekcije ili nekog drugog zdravstvenog poremećaja.
Zato nije dovoljno samo „podignuti pritisak“ na brzinu, nego je korisno shvatiti zbog čega je on nizak.
Jedna od najjednostavnijih i najvažnijih mjera je unos vode. Ako je pad pritiska povezan s nedovoljnim uzimanjem tečnosti, pojačano pijenje vode može pomoći organizmu da nadoknadi izgubljenu tečnost i poveća zapreminu krvi. To je posebno važno tokom toplih dana, nakon pojačanog znojenja, fizičkog napora ili proljeva i povraćanja. Dehidracija je čest, ali često potcijenjen razlog zbog kojeg se ljudi osjećaju iscrpljeno i „slomljeno“.
Kod pojedinih osoba može pomoći i umjereno povećanje unosa soli, jer natrij doprinosi zadržavanju tečnosti u organizmu i može blago povisiti pritisak. Međutim, ova mjera nije za svakoga i ne treba je provoditi naslijepo. Ljudi koji imaju srčane probleme, bubrežne bolesti ili već povišen krvni pritisak moraju biti naročito oprezni, jer pretjerivanje sa solju može napraviti više štete nego koristi.
Upravo zato je najbolje da se takve promjene uvode samo nakon savjeta s ljekarom.
Male navike koje mogu napraviti veliku razliku
Osim vode i pažljivog odnosa prema soli, postoje i druge praktične navike koje mogu ublažiti simptome niskog pritiska. Manji, ali češći obroci često su bolji izbor od velikih i teških obroka, posebno kod ljudi koji nakon jela osjećaju pad energije i pospanost. Prevelik obrok može privremeno preusmjeriti krv prema probavnom sistemu, zbog čega se neki ljudi nakon ručka ili večere osjećaju omamljeno i nestabilno.
Vrlo koristan savjet je i polagano ustajanje iz kreveta ili sa stolice. Kada osoba naglo promijeni položaj tijela, krv se kratko zadržava u donjem dijelu tijela, pa mozak može dobiti manje krvi nego što je potrebno. Tada se javlja osjećaj „zamućenosti“, nesigurnosti i vrtoglavice. Zato je preporučljivo prvo sjesti na rub kreveta, pričekati nekoliko sekundi, pa tek onda ustati. Ova mala promjena može značajno smanjiti rizik od padova i nesvjestice.
U svakodnevnom životu pomaže i redovna, umjerena fizička aktivnost. Hodanje, lagane vježbe istezanja i općenito aktivniji način života mogu poboljšati cirkulaciju i pomoći tijelu da bolje reguliše krvni pritisak. Naravno, to ne znači da osoba s niskim pritiskom treba forsirati naporne treninge bez pripreme. Naprotiv, važno je slušati tijelo i postepeno uvoditi kretanje, naročito ako su simptomi izraženi.
Treba spomenuti i da alkohol može dodatno pogoršati stanje. On može doprinositi dehidraciji i dodatno sniziti pritisak, zbog čega se osobama koje često imaju hipotenziju savjetuje da ga izbjegavaju ili ograniče. Isto važi i za pretjeranu izloženost velikoj vrućini, jer visoke temperature šire krvne sudove i kod osjetljivih osoba mogu izazvati dodatni pad pritiska. Ljetni mjeseci zato znaju biti posebno zahtjevni za ljude koji već imaju sklonost ka niskim vrijednostima.
Kada je nizak pritisak samo prolazna smetnja, a kada znak za uzbunu
Nizak krvni pritisak ne mora uvijek značiti bolest, ali ponavljane epizode ne treba ignorisati. Ako se osoba često osjeća iscrpljeno, ima epizode nesigurnog hoda, zamračenja vida ili skoro pa gubitka svijesti, potrebno je potražiti medicinski savjet. Učestala vrtoglavica, nesvjestica, ubrzan puls, jaka slabost i konfuzija mogu ukazivati na stanje koje zahtijeva dodatnu obradu. Nekad je uzrok bezazlen, ali nekad krije anemiju, hormonski disbalans, srčane smetnje ili nuspojavu nekog lijeka.
Posebno je važno obratiti pažnju ako se simptomi javljaju iznenada ili su jači nego inače. U takvim slučajevima ne treba se oslanjati samo na kućne metode poput vode, slanije hrane ili odmora. Te mjere mogu pomoći privremeno, ali ne rješavaju osnovni uzrok. Prirodne mjere ne zamjenjuju terapiju, niti su dovoljne ako postoji ozbiljniji zdravstveni problem. Samoliječenje može odgoditi dijagnozu i otežati oporavak.
Za tačno praćenje stanja korisno je i pravilno mjeriti pritisak. Mnogi ljudi to rade pogrešno, pa dobijaju vrijednosti koje ne prikazuju stvarno stanje organizma. Prije mjerenja treba nekoliko minuta mirno sjediti, ne razgovarati, ne unositi kofein neposredno prije toga i paziti da je manžetna odgovarajuće veličine. Mjerenje odmah nakon hodanja, penjanja uz stepenice ili naglog ustajanja može pokazati privremeno niže ili više vrijednosti i stvoriti zabunu.
Zato je pravilna tehnika važna jednako kao i sam aparat.
Na kraju, treba naglasiti da nizak pritisak može biti samo prolazna posljedica umora, vrućine ili nedostatka tečnosti, ali i signal da organizam traži dodatnu pažnju. Najbolji pristup je kombinacija dobre hidratacije, uravnotežene ishrane, opreznog ustajanja, umjerene fizičke aktivnosti i praćenja simptoma. Ako se tegobe ponavljaju ili ometaju normalno funkcionisanje, pregled kod ljekara je najpametniji korak, jer samo stručna procjena može otkriti pravi uzrok i predložiti odgovarajuće rješenje.
