Rast broja povratnika u Livanjski kanton: Analiza uzroka i posljedica
U posljednje vrijeme svjedočimo neobičnom trendu u Livanjskom kantonu, gdje se povećava broj ljudi koji se vraćaju iz inostranstva. Ovaj fenomen izaziva sve veću pažnju kako lokalnih vlasti, tako i medija, jer se čini da se povratnici suočavaju s različitim izazovima prilikom reintegracije u društvo. Prema informacijama koje je dostavio Kantonalni zavod za zapošljavanje, do 20.
augusta ove godine evidentirano je ukupno 202 osobe koje su se prijavile nakon povratka iz inostranstva, a broj povratnika iz godine u godinu raste.
Statistički podaci i trendovi
U 2025. godini, na evidenciju zavoda prijavilo se 106 povratnika, dok je do 20. augusta 2026. godine broj povratnika iznosio 96. Najveći broj povratnika zabilježen je u Livnu, gdje je evidentirano ukupno 112 povratnika, a u Tomislavgradu je taj broj iznosio 82. Ovi podaci sugeriraju da se ljudi sve više odlučuju na povratak, često zbog različitih ekonomskih i socijalnih faktora.
Osim toga, značajan broj povratnika dolazi iz Njemačke, koja je trenutno jedna od najpopularnijih destinacija za radnike iz Bosne i Hercegovine. Naime, mnogi se vraćaju zbog želje za ponovnim uspostavljanjem porodičnih veza ili zbog potrage za boljim životnim uslovima. Ovaj trend može imati različite uzroke, uključujući promjene u ekonomskim uslovima u domovini ili promjenu ličnih prioriteta.
Na primjer, povratnici često govore o nostalgiji za domom, kao i o želji da odgajaju svoju djecu u svom rodnom kraju, gdje su porodične veze jače i tradicija prisutnija.
Izazovi s kojima se suočavaju povratnici
Povratnici se suočavaju s brojnim izazovima prilikom pokušaja reintegracije u društvo. Mnogi od njih se teško prilagođavaju lokalnom tržištu rada, koje se često suočava s nedostatkom radnih mjesta i slabim uslovima rada. Prema izvorima, 72 povratnika su, nakon prijave na evidenciju, uspjeli pronaći zaposlenje. Ipak, da bi se osigurao uspješan povratak, neophodno je implementirati različite programe podrške.
Izazovi uključuju i kulturne razlike koje su se možda razvile tokom godina boravka u inostranstvu, kao i razlike u obrazovnoj i profesionalnoj pripremljenosti.
Kantonalni zavod za zapošljavanje je prepoznao važnost podrške povratnicima, nudeći razne programe samozapošljavanja i poticaje za pokretanje vlastitog poslovanja. Na području Livna je evidentirano 18 povratnika koji su iskoristili ove mogućnosti, što pokazuje da se uz adekvatnu podršku, mnogi mogu uspješno reintegrirati. Međutim, iz Zavoda napominju da bi bilo potrebno provesti detaljnije analize kako bi se razumjeli stvarni uzroci povratka i potrebe ovih pojedinaca.
Dodatno, mnogi povratnici izražavaju potrebu za edukacijom i obukama koje bi im pomogle u usvajanju novih vještina koje su potrebne na lokalnom tržištu.
Potrebne mjere podrške i budući koraci
Ako se želi nastaviti s ovim pozitivnim trendom, potrebno je uložiti dodatne napore u jačanje socijalne i ekonomske infrastrukture u Livanjskom kantonu. To može uključivati poboljšanje obrazovnog sistema, podršku malim i srednjim preduzećima, kao i jačanje lokalne ekonomije kroz različite inicijative. Provođenje anketa i detaljnih istraživanja među povratnicima bi moglo pružiti dublji uvid u njihove potrebe i izazove, a time i omogućiti bolju i efikasniju podršku. Na primjer, identifikacija ključnih sektora u kojima bi povratnici mogli naći zaposlenje može biti od vitalnog značaja za trenutne i buduće politike zapošljavanja.U konačnici, reintegracija povratnika u društvo predstavlja kompleksan proces koji zahtijeva zajednički napor svih relevantnih aktera – od lokalnih vlasti, nevladinih organizacija do samih povratnika. Samo kroz koordinirane akcije i podršku možemo osigurati da se povratnici ne suočavaju s dodatnim preprekama prilikom povratka, već da postanu aktivni članovi svoje zajednice, doprinoseći njenom razvoju i prosperitetu.
U tom smislu, pružanje sveobuhvatnih informacija o dostupnim resursima i podršci može biti ključni korak ka uspješnom reintegriranju povratnika, čime će se dodatno ojačati njihovo povjerenje u lokalne institucije i zajednicu u cjelini.
