U posljednjim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, Nermin Ogrešević, lider Narodnog evropskog saveza (NES) i gradonačelnik Cazina, javno je potvrdio namjeru ulaska u koaliciju s Trojkom – savezom koji čine SDP, Naša stranka i Narod i pravda. Ta odluka dolazi u trenutku kada se u političkim krugovima sve više raspravlja o destabilizirajućoj ulozi SNSD-a i njegovog lidera Milorada Dodika, te njihovog odnosa prema Ustavu i institucijama BiH.
Ogrešević je istakao da NES nije pristajao na saradnju s Dodikovim SNSD-om ni u vrijeme formiranja trenutne vlasti, iako su tada bili dio Osmorke. Smatrajući da SNSD sa svojim partnerima ugrožava temelje državnosti i zakonitosti, NES je odlučio da djeluje u skladu sa promijenjenom političkom stvarnošću i potrebama države. Prema njegovim riječima, cilj novog političkog saveza je da se pokuša izbaciti SNSD iz državne vlasti i da se omogući jači angažman opozicije iz Republike Srpske – one koja ima konstruktivniji stav prema evropskim integracijama i funkcionisanju institucija.
Ogrešević je na televiziji Face objasnio da NES zajedno s Šemsudinom Mehmedovićem i drugim opozicionim predstavnicima ima 19 glasova u Zastupničkom domu BiH. Prema njegovoj računici, to znači da se može krenuti s određenim imenovanjima na državnom nivou, a zatim i sa procesom koji bi uključivao smjenu članova Vijeća ministara. Ipak, sam Ogrešević nije elaborirao kako će se to provesti u Domu naroda, gdje SNSD i HDZ imaju mogućnost da blokiraju takve prijedloge, a NES u tom domu nema nijednog delegata.
U nastavku razgovora, pojavilo se i pitanje potencijalnog ulaska NES-a u federalnu vlast, što bi moglo značiti i izlazak drugih političkih aktera, poput Rame Isaka i njegove Snage naroda, iz trenutne parlamentarne većine. Ogrešević nije dao konkretan odgovor, rekavši da se time nisu bavili, jer je trenutno primarni fokus borba protiv destruktivne uloge SNSD-a u državnoj politici.
Osvrćući se na isto pitanje, Ramo Isak je prije petnaestak dana za portal Faktor izjavio da je trenutno formirana većina u Federaciji stabilna i funkcionalna, te da se ne planiraju promjene. Isak je NES-u zamjerio to što su u prošlosti “izigrali Trojku”, naglasivši kako on sam ne bi učinio isto jer, kada pruži ruku – to znači dogovor koji se poštuje. Isak također ističe da NES-u prioritet nije ulazak u federalnu vlast, nego eventualni povratak u Vladu Unsko-sanskog kantona (USK).
Podsjećanja radi, NES je do kraja 2023. godine bio dio vlasti u USK, ali su iz nje izbačeni u decembru. Nova kantonalna vlada sada okuplja SDA, SDP, POMAK i Narod i pravdu, a predvodi je premijer iz SDA. Ogrešević, međutim, ne isključuje mogućnost da sa Trojkom uđe u novu većinu u ovom kantonu, te izjavio: “Bez obzira na sve naše pozicije na raznim nivoima, procesi u državi su najvažniji. No, treba se raditi i za Krajinu.”
U nastavku izlaganja, lider NES-a se dotakao i pitanja izmjena Izbornog zakona, koje, prema njegovom mišljenju, trenutno nisu prioritet. Kada je u pitanju Milorad Dodik, Ogrešević je bio izričit – “s njim se ne može pregovarati, on mora biti uhapšen.” Ova izjava jasno ocrtava odlučnost NES-a da se distancira od politike koju SNSD personifikuje, te da se prikloni proevropskim i prodržavnim opcijama.
U osvrtu na trenutni politički kurs, može se zaključiti nekoliko ključnih namjera NES-a:
-
Izbacivanje SNSD-a iz državne vlasti.
-
Stvaranje prostora za opoziciju iz RS-a koja ima konstruktivniji politički pristup.
-
Potencijalno vraćanje u vlast u USK-u kroz saradnju s Trojkom.
-
Otvorena kritika vlasti i aktuelnih predstavnika koji ne djeluju u interesu države.
Pitanje koje i dalje ostaje otvoreno jeste – koliko su ove ambicije realno ostvarive bez institucionalne podrške u ključnim domovima vlasti, poput Doma naroda, i bez većine koja bi garantovala političku stabilnost. Bez obzira na to, Ogreševićeva odlučnost sugeriše da NES neće ostati pasivan posmatrač, već politički akter koji pokušava redefinisati uloge i savezništva u sve napetijem političkom prostoru Bosne i Hercegovine.
Dodatno, ova najava Ogreševića mogla bi značajno uticati na političke odnose u Krajini, regiji u kojoj je NES najjači. Bude li ovaj potez shvaćen kao pokušaj povratka u kantonalnu vlast, to bi moglo izazvati nove političke kalkulacije unutar trenutne većine u USK-u, te eventualno otvoriti prostor za prekompoziciju političkih snaga na tom nivou.
