Podrška bjeloruskom lideru u Srbiji: Kontrast između vlasti i demokratskih vrijednosti
U posljednje vrijeme, srpska javnost svjedoči neobičnim, ali značajnim događajima koji otvaraju pitanja o demokratskim vrijednostima i političkoj kulturi u zemlji. Jutros su na više lokacija u Beogradu i Novom Sadu osvijetlili novi bilbordi posvećeni Aleksandru Lukašenku, predsjedniku Bjelorusije, koji je nedavno proslavio svoj rođendan. Ove poruke, koje su izdale desničarske grupe kao što je Konzervativni pokret “Naši”, izazvale su širok spektar reakcija i komentara, ukazujući na ozbiljna pitanja o stanju demokratije u Srbiji.
Na bilbordima, koji su postavljeni na prometnim lokacijama, ispisane su poruke poput: „Sretan rođendan predsjedniče Lukašenko! Srbija te voli!“. Ova izjava ne samo da podržava jednog od najkontroverznijih lidera današnjice, već i naglašava opasnost od normalizacije autoritarnih režima u društvu koje teži demokratskim idealima. Takve poruke postavljaju pitanje o tome kakvo je društveno okruženje za građane Srbije, koji se suočavaju s izazovima vezanim za ljudska prava i slobode.
Uloga desničarskih pokreta
Desničarski pokreti u Srbiji, poput “Naši”, često koriste ovakve poruke kako bi mobilisali svoje pristaše i osnažili svoj politički uticaj. Ovakvi potezi su dio šire strategije koja uključuje povezivanje s autoritarnim liderima iz drugih zemalja, što im pruža legitimitet i opravdanje za vlastite akcije. Ivan Ivanović, predstavnik ovog pokreta, potpisao je čestitku Lukašenku, čime dodatno naglašava bliskost između Srbije i Bjelorusije. Ova bliskost nije samo politička, već i ideološka, jer se oba režima oslanjaju na slične metode kontrole i gušenja opozicije.
Ova situacija nije nova; slična podrška Lukašenku zabilježena je i ranije. U februaru ove godine, ulice Beograda bile su prekrivene bilbordima s porukama podrške, što je izazvalo žestoke reakcije građana i aktivista za ljudska prava. Mnogi su se zapitali kako je moguće da se u demokratskom društvu promovišu takvi autoritarni lideri, dok se istovremeno previđaju ozbiljni problemi s ljudskim pravima i slobodama unutar same zemlje. Ova vrsta političkog marketinga postavlja osnovna pitanja o tome koliko su građani svjesni opasnosti koje ovakve poruke nose.
Politička stvarnost u Srbiji
U svjetlu ovih događaja, važno je razmotriti i odnos Srbije prema Bjelorusiji. Lukašenko je posljednji put posjetio Srbiju u decembru 2019. godine, kada ga je srpski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao s velikim počastima. Tokom ove posjete, Vučić je istakao prijateljske odnose između dvije zemlje, naglašavajući zajedničke interese, posebno u oblasti ekonomije i sigurnosti. Ovakav stav vlasti izaziva zabrinutost među građanima koji smatraju da Srbija, koja teži evropskim integracijama, ne bi trebala održavati bliske veze s režimom poznatim po autokratskim metodama.
S obzirom na sve jači utjecaj desničarskih i autoritarnih ideologija, važno je razmotriti demokratsku svijest i aktivizam u Srbiji. Mnogi građani izražavaju zabrinutost zbog sužavanja prostora za slobodnu diskusiju i kritiku, što može dovesti do ozbiljnih posljedica za političku kulturu. U društvu gdje se normalizuje podrška autokratijama, važno je da se građani mobiliziraju i bore protiv takvih tendencija. Ova borba nije samo politička, već i društvena, jer se tiče prava svakog pojedinca na slobodu izražavanja i ljudska prava.
Zaključak
U konačnici, događaji poput ovih trebaju poslužiti kao upozorenje na opasnosti autoritarizma i potrebu za aktivnim građanskim angažmanom. Srbija se suočava s izazovima koji zahtijevaju jasne stavove o tome kakva zemlja želi biti. Dok se na javnim površinama veličaju autokrati, važno je da se glasovi onih koji se protive takvim praksama čuju i da se stvori prostor za dijalog o vrijednostima demokratije i ljudskih prava. Budućnost Srbije zavisi od sposobnosti njenih građana da se bore za vlastite slobode i dostojanstvo, kao i od njihove sposobnosti da prepoznaju i suzbiju autoritarne pristupe u politici.
