📢 Konkurs Granične policije BiH: Etnička pripadnost kao eliminatorni uslov

Granična policija Bosne i Hercegovine, na čelu s direktorom Mirkom Kuprešakovićem, 25. jula objavila je Javni oglas za prijem 150 kadeta u činu „policajac“. Naizgled, riječ je o standardnoj proceduri za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u ovoj važnoj državnoj agenciji. Međutim, pažnju javnosti privukla je činjenica da je u oglasu unaprijed naznačeno koliko se traži Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih – što je izazvalo niz reakcija i otvorilo pitanje zakonitosti ovakvog postupka.

📌 Konkretni primjeri iz oglasa

Analizom oglasa jasno se vidi da je etnička pripadnost postavljena kao eliminatorni kriterij. To znači da se određene osobe, bez obzira na kvalifikacije i sposobnosti, ne mogu prijaviti na određena radna mjesta samo zato što nisu pripadnici „određene nacije“.

Primjeri:

• Trebinje – u tamošnju jedinicu GPBiH može se prijaviti samo kandidat srpske nacionalnosti.

• Doljani – tu se traži isključivo Hrvat.

• Orašje – predviđeno samo za Bošnjaka.

Dakle, ukoliko kandidat pripada „pogrešnoj“ etničkoj grupi, njegova prijava automatski se odbacuje, bez obzira na stručnost, iskustvo ili rezultate testiranja.

⚖️ Pravna osnova i zakonske nedoumice

Granična policija BiH u oglasu se pozvala na član 49. Zakona o policijskim službenicima BiH. Međutim, u tom članu jasno stoji šta oglas mora sadržavati (opće i posebne uslove, opis posla, rokove i dr.), ali nigdje se ne spominje etnička pripadnost kao uslov za prijem.

S druge strane, član 6. Zakona o Graničnoj policiji BiH predviđa da struktura zaposlenih u GPBiH treba da odražava nacionalnu strukturu BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Ova odredba često se koristi kao osnov za etničku raspodjelu radnih mjesta. Međutim, stručnjaci tvrde da se ona ne može primjenjivati na način da se već u oglasu izričito navodi „toliko Bošnjaka, toliko Srba, toliko Hrvata“, jer to direktno diskriminiše kandidate.

📊 Nacionalna struktura zaposlenih u GPBiH (31. 12. 2023.)

Prema podacima kojima raspolaže Parlament BiH:

• Bošnjaci: 840 zaposlenih (41%)

• Srbi: 633 (32%)

• Hrvati: 472 (24%)

• Ostali: 43 (2%)

U odnosu na zakonom predviđenu strukturu, stanje pokazuje da:

• Hrvata ima 126 više nego što bi smjelo,

• Srba je 13 više,

• Bošnjaka je 24 manje,

• Ostalih je čak 115 manje.

Drugim riječima, najviše je oštećena kategorija „Ostalih“, dok je kod Hrvata zastupljenost daleko iznad zakonskog okvira.

🗣️ Reakcije parlamentaraca

Državni zastupnik Šemsudin Mehmedović uputio je zvaničan upit Graničnoj policiji BiH:

• Kojom zakonskom odredbom se opravdava da u javnom oglasu etnička pripadnost bude eliminatorni uslov?

• Zašto se već godinama u GPBiH praktikuje nešto što druge agencije (SIPA, OSA, entitetski MUP-ovi) ne rade javno?

Podsjetio je i da Kuprešaković još uvijek nije odgovorio na pitanje zastupnika Jasmina Emrića iz prošle godine o istoj problematici.

🔎 Šira slika: praksa i posljedice

U BiH je već postala praksa da se prilikom zapošljavanja vodi računa o etničkoj zastupljenosti, naročito u policijskim i vojnim strukturama. Međutim, dosad je to uglavnom rađeno na način da se balans postizalo nakon prijema kandidata, a ne da se u samom oglasu otvoreno propisuje ko se smije, a ko ne smije prijaviti.

Ovakva praksa Granične policije izaziva nekoliko problema:

1. Diskriminacija – kandidati se odbacuju po osnovu etničke pripadnosti, a ne po znanju i sposobnostima.

2. Nepovjerenje u institucije – građani stiču dojam da se zapošljavanje ne zasniva na meritokraciji, već na etničkim kvotama.

3. Političke tenzije – dodatno se produbljuju podjele među narodima u BiH.

4. Negativna praksa – stvara presedan da se etnička pripadnost otvara kao javni uslov u državnim institucijama prenosi fokus.ba