Njemačka odbila prijem bolesne djece iz Gaze: Politička kalkulacija i strahovi nadjačali humanost
U jeku humanitarne krize u pojasu Gaze, njemačka država našla se pod velikim pritiskom da primi ranjivu djecu na liječenje. Ipak, odluke donosećeg nivoa vlasti izazvale su brojne kritike i podijelile javnost u Njemačkoj. Izjava Serap Guler, državne sekretarke CDU-a u Ministarstvu vanjskih poslova, izazvala je posebno mnogo polemike.
Guler je u razgovoru za list „Kölner Stadt-Anzeiger“ izjavila kako smatra da je ponuda gradova poput Diseldorfa i Bona da prime teško bolesnu djecu iz Gaze, u stvari, više dio predizborne kampanje jer se u tim gradovima održavaju lokalni izbori u septembru. Istakla je kako je ta inicijativa „simpatična ideja za političku kampanju ili skupljanje poena“, ali da zapravo ne pomaže stvarnim ljudima.
Ova izjava izazvala je oštru reakciju opozicije. Ines Šverdtner, predsjednica stranke Ljevica, nazvala je izjavu državne sekretarke “bijednom” i upitala je retorički:
“Zar je moguće da Njemačka, kao jedna od rijetkih zemalja EU, samo sjedi skrštenih ruku i gleda kako ljudi umiru?”
Sličan ton zauzela je i portparolka Ministarstva vanjskih poslova koja je kasnije morala da javno odbaci riječi vlastite državne sekretarke, pokazujući time kako se unutar njemačke vlade vodi borba između različitih političkih stavova o ovom pitanju.
Strah od nove migracione krize kao glavni razlog oklijevanja
Iza ove neodlučnosti stoje duboki politički i socijalni strahovi. Migracija je i dalje jedan od ključnih i osjetljivih tema u Njemačkoj, a upravo su teme vezane za migracije bile glavna poluga u kampanji vladajućih stranaka CDU i CSU. Obećanja o ograničavanju migracije i zatvaranju granica imaju veliku podršku birača.
Strah od nove migracione krize, iako je riječ o tek nekoliko desetina djece, ozbiljno utiče na političke odluke. O tome je govorio i Aleksander Hofman, šef poslaničkog kluba CSU-a u Bundestagu, koji je za list „Bild“ izjavio:
“Za prihvat ranjivih grupa prvenstveno su odgovorne arapske susjedne zemlje. Migracija prema Njemačkoj ne može biti odgovor.”
Ovaj stav odražava duboku zabrinutost unutar vladajuće koalicije, ali i bojazan od političkih posljedica prihvata veće grupe migranata, pa i djece.
Još jedan problem predstavlja i pravni status Palestinaca iz Gaze u Njemačkoj, jer se oni vode kao osobe bez državljanstva, budući da Njemačka još uvijek nije formalno priznala Palestinu kao državu. To bi, prema mišljenju nekih političara, otežalo povratak i kontrolu migracije, jer bi članovi porodica mogli ostati u Njemačkoj preko spajanja porodice.
SPD i Zeleni: Humanost na prvom mjestu
Za razliku od CDU/CSU, koalicioni partner SPD pokazuje veću spremnost za prihvat ranjive djece. Dirk Vize, parlamentarni sekretar SPD-a, kazao je da bi liječenje djece iz Gaze u Njemačkoj bio “znak humanosti” i izrazio uvjet da se osigura siguran izlazak djece iz Gaze.
Sličan stav zauzima i gradonačelnik Hanovera, Belit Onaj (Zeleni), čiji je grad izrazio želju da primi ranjenu djecu. On je odbacio kritike Ministarstva vanjskih poslova, ističući da je primanje ranjenih stranaca ustaljena praksa Njemačke, podsjećajući na ranije primanje ranjenika iz Ukrajine i zlostavljanih Jezida iz Iraka:
“To je ustaljena praksa. Potrebna je samo politička volja.”
Onaj je pozvao na širu podršku i saradnju s Velikom Britanijom, koja je već najavila evakuaciju više od sto teško ranjenih djece iz Gaze.
Ostale evropske zemlje djeluju, Njemačka oklijeva
Dok Njemačka još uvijek oklijeva, druge evropske zemlje su već preuzele konkretne korake u pomoći ranjenoj djeci iz Gaze:
-
Italija i Španija su već primile teško ranjenu djecu na liječenje.
-
Velika Britanija je najavila evakuaciju više od stotinu djece, ali humanitarne organizacije pozivaju vladu u Londonu da ubrza postupke jer su neka djeca već umrla čekajući.
Ovakve inicijative ukazuju na to da je politička volja ključni faktor za pravovremenu pomoć, a ne samo tehničke ili logističke prepreke prenosi hayat
