Crvene linije traže oštru reakciju BiH ako Srbija organizuje državni ispraćaj Ratka Mladića
Politička organizacija Crvene linije uputila je javni poziv institucijama Bosne i Hercegovine da, u slučaju da Srbija organizuje državni ili vojni ispraćaj Ratka Mladića, reaguju brzo, odlučno i u skladu s ozbiljnošću takvog poteza.
Iz ove organizacije poručuju da bi svaka ceremonija s državnim ili vojnim počastima za pravosnažno osuđenog ratnog zločinca imala dalekosežne političke i moralne posljedice, ne samo za odnose između dvije države, nego i za širu regionalnu stabilnost.
Prema njihovom tumačenju, eventualno odavanje počasti Mladiću ne bi se moglo posmatrati kao običan protokolarni čin, nego kao jasna politička poruka o odnosu Srbije prema ratnim događajima u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene tokom agresije. Crvene linije smatraju da bi takav ispraćaj dodatno produbio nepovjerenje i otvorio nova pitanja o iskrenosti regionalnih napora ka pomirenju, suočavanju s prošlošću i poštivanju presuda međunarodnih sudova.
Ova organizacija zato traži da institucije Bosne i Hercegovine, ukoliko do takvog scenarija zaista dođe, odmah obavijeste Evropsku uniju i druge međunarodne partnere.
U njihovom saopćenju naglašava se da bi međunarodna zajednica trebala biti informisana bez odlaganja, jer bi, prema njihovom mišljenju, ceremonija s državnim ili vojnim odlikovanjima za osobu osuđenu za najteže ratne zločine predstavljala i provokaciju prema žrtvama, ali i test spremnosti međunarodnih aktera da dosljedno brane principe na kojima su zasnovani poslijeratni poredak i pravda.
Crvene linije dalje traže i sankcionisanje svih osoba koje bi eventualno učestvovale u takvoj ceremoniji ili javno veličale Mladića i njegovu ratnu ulogu. Po njihovom stavu, odavanje počasti čovjeku koji je pravosnažno osuđen za genocid i druge zločine nije samo unutrašnje političko pitanje Srbije, nego čin koji se odražava na cijeli region.
Zbog toga insistiraju da i međunarodni partneri zauzmu principijelan stav, posebno u odnosu na javne dužnosnike, vojna lica i političke aktere koji bi takav ispraćaj podržali ili opravdavali.
Među prijedlozima koje je ova organizacija iznijela nalazi se i jedna od najstrožih mjera: pokretanje procedure za protjerivanje ambasadora Srbije iz Bosne i Hercegovine, kao i razmatranje zamrzavanja diplomatskih odnosa. U saopćenju se navodi da bi takav korak bio poruka da BiH ne može ostati nijema pred, kako kažu, institucionalnim veličanjem osobe osuđene za najteže ratne zločine.
Pored toga, Crvene linije predlažu i da se otvori rasprava o mogućem ograničavanju privredne saradnje između Bosne i Hercegovine i Srbije, ukoliko bi državni ispraćaj za Mladića zaista bio organizovan.
U svom obraćanju javnosti organizacija se osvrnula i na širi problem negiranja genocida i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca. Navode da takve pojave ne treba posmatrati kao izolovane izjave pojedinaca, nego kao nastavak političkih posljedica rata i pokušaj oblikovanja javnog sjećanja na način koji relativizira zločine.
U tom kontekstu, iz Crvenih linija poručuju: „Genocid nije afekt pojedinca nego proizvod sistema.“ Ova rečenica, kako se može razumjeti iz njihovog saopćenja, ima za cilj ukazati na činjenicu da zločini nisu nastali slučajno, nego kroz organizovane strukture vlasti, vojske i propagande.
Organizacija također podsjeća na tvrdnje o Mladićevoj ulozi tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i na višegodišnje izbjegavanje hapšenja nakon završetka sukoba. Time žele skrenuti pažnju na činjenicu da njegova biografija nije samo pitanje prošlosti, nego i trajni simbol odnosa prema ratnim zločinima i tranzicijskoj pravdi na prostoru bivše Jugoslavije.
Za mnoge porodice žrtava, ime Ratka Mladića i danas predstavlja otvorenu ranu, a svaki pokušaj njegovog javnog slavljenja doživljava se kao dodatno poniženje i poricanje patnje kroz koju su prošli.
U ovom trenutku, međutim, važno je naglasiti da su svi navedeni zahtjevi politički stavovi organizacije Crvene linije, a ne odluke institucija Bosne i Hercegovine. Nema potvrde da su državni organi BiH donijeli bilo kakvu formalnu odluku o protjerivanju ambasadora Srbije, zamrzavanju diplomatskih odnosa ili ograničavanju ekonomske saradnje.
Drugim riječima, riječ je o pozivu na mogući odgovor u slučaju da Srbija zaista organizuje zvanični ispraćaj Mladića, a ne o već usvojenoj državnoj politici.
Ovakve poruke redovno otvaraju širu raspravu o tome gdje završava pravo jedne države da uređuje vlastite ceremonije, a gdje počinje odgovornost prema regionalnom miru, istini i pravdi. U slučaju Bosne i Hercegovine, tema je posebno osjetljiva jer se veže za genocid u Srebrenici, masovne zločine, prisilna protjerivanja i dugotrajne posljedice rata koje još uvijek oblikuju politički život.
Zato svaka informacija o mogućem državnom ili vojnom ispraćaju Ratka Mladića izaziva snažne reakcije, jer se ne posmatra samo kao formalni čin, već kao poruka o tome kako se društva odnose prema vlastitoj prošlosti i prema žrtvama koje su tu prošlost preživjele.
Rasprava koja je ovim saopćenjem ponovo otvorena pokazuje da pitanja ratne odgovornosti i dalje imaju dubok odjek u javnom prostoru Bosne i Hercegovine. Dok jedni insistiraju na međunarodnim standardima, presudama i odgovornosti institucija, drugi pokušavaju ratne teme prevesti u okvir dnevne politike i nacionalnih narativa.
Upravo zato Crvene linije svoj apel upućuju ne samo kao političku reakciju, nego i kao poziv da se sačuva minimum civilizacijskog odnosa prema presuđenim ratnim zločinima. U njihovoj logici, svako državno odlikovanje Mladića bilo bi korak unazad za cijeli region i poruka da se zločin još uvijek može pretvarati u političko naslijeđe.
