Satko Mujagić i Tužba protiv Milorada Dodika: Nova Poglavlja u Borbi protiv Govora Mržnje
Bivši logoraš iz Prijedora, Satko Mujagić, nedavno je podnio još jednu krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Ova prijava, koja je upućena Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, temelji se na sumnji da je Dodik tokom predizbornog skupa u Istočnom Sarajevu, održanog 10. novembra 2025. godine, iznio niz uvredljivih izjava koje su usmjerene prema Bošnjacima, etničkoj i vjerskoj grupi. Ova situacija nije samo pravno pitanje; ona predstavlja i šire društveno pitanje koje se tiče odnosa među narodima u Bosni i Hercegovini. U prijavi se navodi da je Dodik koristio izraze poput “muslimani” i “Turci”, te ih optuživao za laži i islamizaciju društva. Njegov govor, koji je bio pun nacionalističkog sentimenta, uključivao je fraze koje su ukazivale na želju za razdvajanjem među narodima, a što je daleko od pomirenja koje je potrebno Bosni i Hercegovini. “Ovaj grad ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju”, citirano je iz Dodikovog govora, čime su, kako Mujagić smatra, potaknuti osjećaji mržnje i netrpeljivosti. Takva retorika ne prisiljava samo na razmišljanje o prošlosti, već i o mogućim posljedicama u budućnosti, što dodatno otežava proces pomirenja u postkonfliktnom društvu.
Prijava kao Odbacivanje Govora Mržnje
Mujagić je izjavio da mu nije cilj da se sukobljava sa Dodikom na sudu, ali smatra da je važno prijaviti ovakve izjave kako bi se osiguralo da se jezik mržnje ne proširi bez posljedica. Njegova odluka da podnese prijavu dolazi u trenutku kada se društvo suočava s ozbiljnim pitanjima moralne odgovornosti političkih lidera i njihovih izjava koje mogu potaknuti nasilje. “Moramo naučiti živjeti u pravnoj državi gdje se kršenje zakona sankcioniše, bez obzira na to o kome se radilo”, dodao je Mujagić, naglašavajući potrebu za pravdom i odgovornošću. Prema prijavi, Dodikove izjave ne samo da vrijeđaju Bošnjake kao etničku grupu, već i narušavaju osnovne principe društvenog suživota. Mujagić ističe da su ovakve uvrede u prošlosti doprinijele masovnim zločinima i anarhiji, te da je važnost odgovornosti za izgovorene riječi ključna za budućnost mira i stabilnosti u regionu. “Takve uvrede mogu izazvati strah i neizvjesnost među građanima, a posebno među onima koji su već pretrpjeli traume rata”, naglašava on, pozivajući se na lična iskustva i sjećanja na teške dane prošlosti.
Sigurnosna Situacija i Njene Posljedice
U kontekstu trenutne sigurnosne situacije u svijetu, ovakve izjave dodatno pogoršavaju stanje među narodima u Bosni i Hercegovini. Tokom ratnih devedesetih, mnoge su se zajednice raspale zbog sličnih retorika, a posljedice takvih govora još uvijek se osjećaju. “S obzirom na ratne zločine i genocid koji su počinjeni nad Bošnjacima prije 30 godina, potrebno je biti izuzetno oprezan s riječima koje izgovaramo”, smatra Mujagić. Njegova izjava ukazuje na duboke rane koje još uvijek nisu zacijelile, a koje se lako mogu otvoriti ukoliko se nastavi s ovakvim govorom mržnje.
Veza sa Prethodnim Izjavama
Ova nova prijava također se nadovezuje na prethodne Dodikove izjave koje su izazvale slične kontroverze. Naime, u augustu 2021. godine, tokom gostovanja na entitetskom TV kanalu RTRS, Dodik je iznio stavove koji su Bošnjake nazvao “podaničkim narodom bez karaktera i kapaciteta”. Ove prethodne izjave, prema Mujagiću, dodatno ojačavaju njegovu prijavu, ukazujući na kontinuirano ponašanje koje može potaknuti nasilje i mržnju među zajednicama. Takvo ponašanje ne samo da šteti međunacionalnim odnosima, već također predstavlja prijetnju za stabilnost cijelog društva.
Reakcija Tužilaštva i Politička Odgovornost
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ranije je odbilo procesuirati slične prijave protiv Dodika, smatrajući da njegove izjave ne predstavljaju krivično djelo. Ova odluka izazvala je zabrinutost među građanima i organizacijama za ljudska prava, koje smatraju da bi odgovornost političara trebala biti presudna u održavanju mira i sigurnosti. “Bez aktivnog djelovanja pravosudnih institucija, teško da ćemo moći spriječiti širenje govora mržnje koji je postao prepoznatljiv u našoj javnoj sferi”, naglašava Mujagić, dodajući kako je važno da pravosudne institucije budu neovisne i sposobne reagirati na ovakve prijave. U konačnici, samo vrijeme će pokazati kako će se ova situacija razvijati i hoće li Tužilaštvo uspjeti odgovoriti na zahtjeve građana za pravdom. Borba protiv govora mržnje nije samo pravna, već i društvena odgovornost svih nas, a akcije poput Mujagićevog prijavljivanja govora mržnje trebaju biti ohrabrene kako bi se izgradila bolja i pravednija zajednica. U tom smislu, svaki građanin, bez obzira na etničku pripadnost, ima ulogu u promicanju dijaloga, tolerancije i poštovanja, jer samo tako možemo osigurati mirnu budućnost za sve nas.
