BH Pošta: Prodaja Blindiranog Automobila Alije Izetbegovića
BH Pošta je nedavno objavila javni poziv za licitacijsku prodaju blindiranog putničkog automobila BMW 534 I, koji je od 1998. do 2004. godine koristio bivši predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović. Ova vijest je izazvala veliku pažnju javnosti, jer se radi o automobilu koji ima značajnu historijsku vrijednost, kao simbol političke i društvene borbe koja je oblikovala modernu Bosnu i Hercegovinu. Početna cijena ovog automobila postavljena je na 50 hiljada KM, kako je to utvrdio vještak. Ovaj korak BH Pošte, prema riječima direktora Adisa Šehića, proizašao je iz potreba institucije, ali i iz želje da se održi sjećanje na važnu ličnost.
Prema izjavama Šehića, BMW je kupljen 1997. godine i bio je na raspolaganju Predsjedništvu Bosne i Hercegovine sve do 2004. godine. Tijekom tog razdoblja, automobil je bio svjedok mnogih važnih političkih događaja i odluka koje su uticale na sudbinu zemlje. Zanimljivo je da je vozilo vraćeno BH Pošti sa oštećenjima, među kojima je i razbijeno staklo na zadnjim vratima. Popravak oštećenja 2004. godine koštao je nevjerovatnih 18 hiljada KM, što dodatno naglašava kako su se troškovi održavanja ovog vozila s vremenom povećavali. Ova informacija ne samo da ukazuje na visoke troškove održavanja državne imovine, već i na izazove s kojima se institucije suočavaju kada je riječ o očuvanju historijskih predmeta.
Šehić je također nastavio s objašnjenjem o planovima nakon povratka automobila. Postojala je ideja da se BMW preuredi za transport novca, međutim, zakonska regulativa nije dozvoljavala takvu prenamjenu. Prema zakonima koji se odnose na transport vrijednosti, vozila moraju biti specijalno dizajnirana za tu svrhu, što onemogućava korištenje ovog automobila za te namjene. Tokom nabavke novih blindiranih vozila, BMW je bio ponuđen kao zamjena, ali nije bilo interesa za njegovo preuzimanje, što dodatno naglašava kako je tržište specijalizovanih vozila u BiH vrlo specifično i kako interese institucija često ne poklapaju s onim što je dostupno na tržištu.
Pored pokušaja da se automobil proda ili preuredi, BH Pošta je razmatrala i mogućnost donacije vozila muzejima. Šehić je istakao da je automobil ponudio Muzeju “Alija Izetbegović” i Fondaciji “Alija Izetbegović”, no obije institucije su se izjasnile da nemaju prostora za njegovo čuvanje. “Automobil se više od 20 godina nalazi u krugu Glavne direkcije BH Pošte u Sarajevu i u trenutnom stanju je neupotrebljiv”, naglasio je Šehić. Ovaj aspekt situacije ukazuje na problem nedostatka prostora u muzejima za svjedočanstva o historiji, kao i na izazove s kojima se suočavaju institucije u očuvanju kulturnog naslijeđa.
U razgovoru o drugim vozilima u vlasništvu BH Pošte, Šehić je spomenuo i blindirani terenac Daimler-Puch, kupljen 1995. godine. Ovaj terenac je, poput BMW-a, bio u upotrebi od strane Predsjedništva, ali nakon povratka u Poštu, prošao je kroz sličan proces kao i BMW. Ovaj terenac je više puta bio na licitaciji, ali nikada nije pronašao kupca. Šehić se osvrnuo na prvu licitaciju na kojoj nije bilo zainteresiranih kupaca, dok je na drugoj licitaciji 2005. godine najvišu ponudu dao Muhamed Ali Gaši, koji je ponudio 91 hiljadu KM. Na kraju, licitacija je poništena zbog zahtjeva Federalne uprave policije za korištenje terenca, što dodatno pokazuje kako su procedure i zakonski okviri često prepreka uspješnoj prodaji takvih vozila.
Ova situacija sa blindiranim vozilima postavlja važna pitanja o tome kako institucije upravljaju imovinom koja je nekada bila u službi države. Šehić je ponovio da cilj prodaje nije profit, već potreba za prostorom na parkingu Glavne direkcije. “U našem fokusu je rješavanje problema prostora i želja da pronađemo kvalitetno rješenje za ovo vozilo koje ima svoju historijsku vrijednost,” zaključio je Šehić, pozivajući sve zainteresirane strane da se jave, bilo da su muzeji ili pojedinci koji bi mogli imati koristi od posjedovanja ovog automobila. Ovaj poziv takođe ukazuje na mogućnost da se ovi automobili ne samo prodaju, već i valoriziraju kao dio kolektivnog sjećanja na nedavne događaje u historiji BiH.
