Diskriminacija Bošnjaka u Stocu: Problemi i izazovi
U srcu Hercegovine, posebno u općini Stolac, postoji alarmantna situacija koja se tiče Bošnjaka koji žive u ovom području. Ovi građani se već dugi niz godina suočavaju s različitim oblicima diskriminacije i marginalizacije, što je postalo ozbiljno pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju i djelovanje. Na osnovu popisa iz 2013. godine, Bošnjaci čine 42% stanovništva Stoca, ali njihovo prisustvo u općinskoj administraciji je gotovo nepostojeće, sa svega 0,6% zaposlenih Bošnjaka. Ova činjenica sama po sebi govori o duboko ukorijenjenim problemima i sistemskoj nepravdi.
Neprihvatljive okolnosti i nelegalnosti
Jedan od najvažnijih problema s kojima se suočavaju građani Stoca je nelegalna deponija otpada koja je smještena blizu nacionalnog spomenika Badanj pećine, jednog od ključnih arheoloških nalazišta u Bosni i Hercegovini. Ova deponija nema okolinsku dozvolu, što je dodatno potvrdilo Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK. I pored ovih jasnih dokaza, općinski i kantonalni inspektori su se oglušili o svoje obaveze. Ovakva situacija postavlja ozbiljna pitanja o ozbiljnosti inspekcija i njihovoj sposobnosti da štite okoliš i kulturnu baštinu.
Problemi s nelegalnim deponijama nisu jedini indikatori lošeg upravljanja, ali su svakako među najvidljivijima. Građani su više puta ukazivali na opasnosti koje ovakva odlagališta predstavljaju za zdravlje ljudi i prirodnu sredinu. Kako se situacija ne mijenja, strah od zagađenja vode i tla postaje sve izraženiji. Ova situacija dodatno doprinosi osjećaju nemoći među Bošnjacima, koji se ne mogu osloniti na institucije koje bi ih trebale štititi.
Zakonodavni okvir i odgovornost institucija
Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, federalna inspekcija je zadužena za nadzor nad provođenjem zakona, ali se čini da ovaj mehanizam ne funkcioniše kako treba. Inspekcijski nadzor bi trebao biti alat koji omogućava zaštitu nacionalnih resursa i prava građana, no trenutno se čini da su svi organi vlasti, od općinskih do federalnih, u stanju pasivnosti. Ova situacija dovodi do osjećaja beznađa među građanima, koji se pitaju u čijoj je nadležnosti zaštita okoliša i njihovih prava.
U ovom kontekstu, povremeni sastanci lokalnih vlasti i predstavnika Federalne inspekcije ne pružaju potrebne rezultate. Građani Stoca često su izloženi birokratskim preprekama kada se odluče prijaviti probleme, a odgovori vlasti su ili izostali ili nejasni. Takva atmosfera neizvjesnosti stvara dodatne tenzije i produbljuje osjećaj marginalizacije među Bošnjacima, koji se bore za svoja prava.
Uloga lokalnih predstavnika
Osim institucionalnih problema, važno je napomenuti i ulogu lokalnih predstavnika Bošnjaka u općinskom vijeću i višim organima vlasti. Nažalost, mnogi od njih izgledaju kao da su se pomirili s trenutnim stanjem ili nisu u stanju da se suprotstave dominaciji koja je uspostavljena. Njihova odgovornost je ključna, jer oni moraju zagovarati prava svojih sugrađana i raditi na izgradnji inkluzivnog društva. Kako je moguće da je, unatoč jasnim zakonskim okvirima, došlo do situacije da se Bošnjaci u Stocu ne mogu izboriti za svoje mjesto u općinskoj administraciji?
Osim što se bore za prava svojih zajednica, lokalni predstavnici također imaju dužnost da podignu svijest o važnosti uključivanja svih građana u odlučivanje. Na primjer, uspješni modeli participativne demokratije iz drugih općina mogu poslužiti kao inspiracija za promjene. S obzirom na trenutne okolnosti, ključno je da predstavnici Bošnjaka postanu aktivniji i proaktivniji u svojim naporima.
Budnost i aktivizam građana
U trenutnim okolnostima, važno je da građani Stoca, posebno Bošnjaci, postanu svjesni svog prava i uključe se u proces donošenja odluka. Ova situacija poziva na okupljanje i organizovanje zajednice kako bi se osiguralo da njihovi glasovi budu saslušani. Građani moraju biti aktivni učesnici u vlastitom životu i boriti se protiv diskriminacije koja ih pogađa. Samo kroz zajednički rad i solidarnost mogu doprinijeti promjenama koje su im potrebne.
Primjeri aktivizma u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine pokazuju kako mali koraci mogu dovesti do velikih promjena. Organizacija javnih okupljanja, kao i korištenje društvenih mreža za mobilizaciju i informisanje, mogu imati značajan uticaj. Građani Stoca trebaju pronaći načine da se povežu, razmjenjuju iskustva i zajednički se bore protiv nepravdi koje ih pogađaju.
Pogled u budućnost
Bez obzira na trenutne izazove, postoji nada za promjene. Važno je da se svi relevantni subjekti, uključujući javne institucije i nevladine organizacije, uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju Bošnjaci u Stocu. Akcija i odgovornost su ključni. Od općinskog načelnika do federalnih vlasti, svi moraju preuzeti odgovornost za svoje postupke i osigurati da se prava svih građana poštuju. Samo tako će Stolac moći postati mjesto gdje se svi njegovi stanovnici, bez obzira na nacionalnost, osjećaju jednako i kako treba.
U ovom procesu, važno je osnažiti glas Bošnjaka kroz obrazovanje i informisanje. S obzirom na istorijski kontekst i izazove s kojima se suočavaju, pružanje podrške lokalnim inicijativama i projektima može dovesti do stvaranja održivih rješenja. Kroz saradnju i zajednički rad, zajednica može izgraditi bolju budućnost za sve njene članove, a ne samo za one na vlasti.
