Uspon zanatskog sektora: Priče o uspjehu u privatnom preduzetništvu
U današnje vrijeme, sve više pojedinaca odlučuje se napustiti sigurnost javnog sektora u potrazi za boljim poslovnim prilikama u privatnom preduzetništvu. Ova promjena često dolazi kao rezultat povećane potražnje za zanatlijama i stručnjacima u raznim oblastima, što otvara mogućnosti za veće zarade. U ovom članku razmotrićemo primjere preduzetnika poput Dragana K. iz okoline Banjaluke, koji je prešao iz javnog preduzeća u vlastitu firmu, specijaliziranu za molerske i keramičarske radove. Njegova priča daje uvid u prednosti i izazove s kojima se susreću preduzetnici u ovom sektoru, ali i širu sliku zanatskog tržišta u Bosni i Hercegovini.
Dragan, koji je ranije radio u javnoj firmi sa platom od oko 1.200 maraka, odlučio je da preuzme rizik i pokrene vlastiti posao, uzimanjem u obzir sve veći deficit radnika u zanatima. “Sada mjesečno zarađujem od pet do šest puta više nego što sam imao ranije”, kaže Dragan, objašnjavajući kako je odlučio da napravi ovaj korak nakon što je uočio velike mogućnosti na tržištu. Njegova sposobnost da prepozna prilike i brzo reaguje na njih ključna je za uspjeh u preduzetništvu. “Posla ima napretek i mogu birati šta ću raditi”, dodaje on. Ovaj osjećaj slobode i kontrole nad vlastitim vremenom i resursima predstavlja jedan od glavnih motiva za mnoge koji se odlučuju na sličan korak.
Prelazak iz javnog u privatni sektor
Jedan od ključnih faktora koji je utjecao na Draganovu odluku bio je ekonomski pritisak u njegovoj porodici. Kako je njegova supruga bila nezaposlena, Dragan je osjećao potrebu da pronađe način da poboljša finansijsku situaciju. “Bilo je sve teže prehraniti porodicu s takvom platom”, priznaje. Pored toga, suočavao se sa problemima vezanim za stabilnost radnog mjesta i neizvjesnost koja dolazi sa radom u javnom sektoru. Uporedo sa svojim glavnim poslom, počeo je obavljati razne zanatske poslove tokom vikenda, što mu je omogućilo da stekne dragocjeno iskustvo i shvati da postoji velika potražnja za ovakvim radovima.
Njegova iskustva potvrđuje i direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, Jovica Bratić. On naglašava da tržište već duže vrijeme pati od nedostatka kvalificiranih majstora, što je rezultat kako emigracije radnika, tako i smanjenog interesa za zanatske škole. “Iako su roditelji često usmjereni na akademske karijere, zanati postaju sve deficitarni i traženi”, ističe Bratić, dodajući da ovo dovodi do povećanja cijena rada u ovim sektorima. Na primjer, majstori za keramičke radove mogu zarađivati više nego inženjeri, što je do sada bio neobičan trend.
Tržište rada i zahtjevi za kvalitetom
Ono što se dogodilo na tržištu rada u posljednje vrijeme jeste da su dobri majstori postali veoma cijenjeni. “Zbog nedostatka kvalitetnih radnika, oni koji imaju vještine mogu naplatiti svoje usluge po višim cijenama”, objašnjava Bratić, dodajući da su plaće u određenim zanatskim djelatnostima postale konkurentne onima inženjera ili menadžera. Ovaj trend nije samo privremena pojava, već odraz dugotrajnih promjena u ekonomiji i društvu. Na primjer, sve više klijenata danas traži preporuke i ocjene radnika na društvenim mrežama, što dodatno podiže standarde kvaliteta usluga.
Uprkos uspjesima, tržište rada suočava se i s izazovima, uključujući proliferaciju “fuš majstora”. Prema Bratiću, ovi radnici često nude jeftine usluge, ali na kraju ne zadovoljavaju standarde kvaliteta. “Dobar majstor može čekati na posao i po nekoliko sedmica, dok fuš majstori brzo izgube ugled”, upozorava on. Ovaj fenomen predstavlja dodatnu prepreku za profesionalce koji se trude da održe visoke standarde rada. Zbog toga je klijentima važno da izaberu stručnjake koji nude kvalitetan rad, što dodatno pomaže u održavanju reputacije ovog sektora.
