Nedavno je poznati interpretator sevdalinke Božo Vrećo izazvao veliku pažnju javnosti svojom izjavom na Face TV, u kojoj je istakao kako smatra da nije bio potpuno prihvaćen u Sarajevu jer nije musliman. U svom obraćanju, Vrećo je rekao da ga mnogi vide kao Srbin koji živi u Sarajevu, a ne kao osobu koja se bavi sevdalinkom, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti. Kako je dalje objasnio, mnogi su skloni mišljenju da samo muslimani mogu izvoditi sevdalinku, dok on kao neko ko dolazi iz neislamske tradicije, nije bio potpuno prihvaćen od strane sarajevske publike.

Njegova izjava o tome kako 80 posto ljudi u Sarajevu smatra da sevdalinku mogu izvoditi samo muslimani, izazvala je lavinu kritika. Mnogi su smatrali da je takvo razmišljanje netolerantno i da se uopće ne može mjeriti s pravim duhom bosanske tradicije. Ova kontroverza bila je podloga za daljnje javne diskusije, u kojima je Božo Vrećo postao tema mnogih komentara, ne samo među ljubiteljima sevdaha, već i među političkim i kulturnim krugovima.

Zbog povrijeđenih osjećaja izazvanih kritikama, Vrećo je odlučio reagirati i obratiti se Reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Huseinu ef. Kavazoviću. Kako bi razjasnio svoje stavove i osvrnuo se na prozivke imama Muhameda ef. Velića, koji je optužio Vreću za “skrnavljenje sevdaha”, Božo je odlučio poslati pismo Reisu, izražavajući svoju zabrinutost zbog načina na koji se prema njemu odnosio dio vjerske zajednice. Vrećo je izjavio kako smatra da je njegov rad i ljubav prema sevdahu bio iskrivljeno shvaćen i da je njegov doprinos tradiciji često bio zanemaren zbog njegove vjerske pripadnosti.

Reisul-ulema Kavazović, u odgovoru na Vrećino pismo, izrazio je žaljenje zbog nesuglasica koje su nastale, naglašavajući da mu je žao što se Božo Vrećo osjetio povrijeđenim. On je pojasnio kako nije u islamskoj i bošnjačkoj tradiciji vrijeđati nikoga, čak ni onda kada se ne dijele iste vrijednosti i stavovi. Kavazović je istakao kako je želja imama da zaštiti svetinje i vrijednosti koje on smatra važnima razumljiva, no smatra da to ne bi smjelo biti ostvareno korištenjem neprimjerenog govora. Na taj način, Reisul-ulema je želio poslati poruku pomirenja i istaknuti da razlike u mišljenjima ne bi trebale dovesti do vrijeđanja.

Božo Vrećo, koji je podijelio pismo Reisa Kavazovića na svom Instagram profilu, očigledno je bio zadovoljno odgovorom, iako se i dalje zadržava na stavu da je njegov rad često bio neshvaćen. Njegov istup je izazvao značajnu pažnju jer je pokazao kako kultura, religija i umjetnost mogu biti povezani, ali i na neki način podložni kritikama i nesuglasicama. Vrećo smatra da je sevdalinka univerzalna i da treba biti prihvaćena od svih koji žele da je izvode, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

Za Božu Vreću, cijela situacija nije samo politički i kulturni skandal, već i prilika da se skrene pozornost na važnost tolerancije i razumijevanja u društvu. Iako se čini da je njegov rad usmjeren na očuvanje tradicije, kroz njegovu izjavu odražava se želja da sarajevska publika prihvati sve njegove napore, bez obzira na razlike u vjeri ili porijeklu. Ovaj incident mogao bi biti početak šire diskusije o tome kako se kulturološke i vjerske razlike mogu pomiriti, a umjetnost se može cijeniti u svom univerzalnom obliku.

Ova situacija također postavlja pitanje o tome kako se u društvu tretiraju ljudi koji ne odgovaraju tradicionalnim normama ili stereotipima, pogotovo kada je riječ o umjetnicima poput Bože Vreće koji na specifičan način interpretiraju sevdalinku, čineći je dostupnom i razumljivom široj publici. Iako su mu mnogi prigovarali zbog njegovog vjerskog identiteta, njegov rad jasno pokazuje da umjetnost ne poznaje granice. Kroz ovu situaciju postaje jasno da Sarajevo i Bosna i Hercegovina kao društva treba da razvijaju veću otvorenost prema različitim interpretacijama i pristupima, a to je moguće samo ako budemo spremni razmisliti o toleranciji i važnosti dijaloga među različitim zajednicama.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here