Nedavne političke tenzije u Bosni i Hercegovini (BiH) došle su do novog preokreta, nakon što je Komanda EUFOR-a uputila oštro intonirano pismo Siniši Kostreševiću, direktoru Policije Republike Srpske. Pismo, kako tvrde izvori, sadržava jasne upute u vezi s djelovanjem Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), posebno u kontekstu sprečavanja agencija sa državnog nivoa, kao i Tužilaštva BiH da djeluju unutar Republike Srpske. EUFOR je upozorio da bi takvi postupci mogli ugroziti implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, temeljnog dokumenta koji regulira politički okvir BiH.
U pismu se također navodi da bi daljnje opstrukcije i ometanje rada državnih institucija moglo dovesti do intervencije EUFOR-a, čime bi se pružila podrška tijelima BiH u izvršenju svojih zakonskih ovlasti. To bi značilo da bi EUFOR stao na stranu agencija kao što su Tužilaštvo BiH i SIPA, te omogućio provedbu zakona u slučajevima koji uključuju ključne političke figure, uključujući Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Intervencija bi obuhvatila asistenciju u njihovom eventualnom privođenju, ukoliko to naloži Tužilaštvo BiH.
Što se tiče same situacije, izvori navode da direktor Policije RS, Siniša Kostrešević, do trenutka pisanja ovog članka nije obavijestio svoje najbliže suradnike o sadržaju pisma EUFOR-a. Ova situacija postavlja ozbiljna pitanja o unutarnjoj dinamici vlasti u RS-u i odnosima s međunarodnim institucijama. EUFOR je nedavno pojačao svoje snage na terenu, s dodatnih 400 vojnika i helikopterima, a značajan broj tih snaga već je stigao u BiH. Ovaj potez ukazuje na mogućnost eskalacije političke krize i intervencije u slučaju daljnjih napetosti.
Siniša Kostrešević, prema izvještajima, nije oklijevao koristiti prijetnje kako bi usmjerio tijek događaja prema vlastitim političkim ciljevima. Naime, u petak, 7. ožujka, Kostrešević je navodno zaprijetio Darku Ćulumu, direktoru SIPA-e, rekavši mu da će tri tima Žandarmerije upasti u prostorije SIPA-e u Banjaluci ako ne napuste kancelariju. Navodno je ovo bilo naređenje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, što ukazuje na snažnu političku povezanost između Kostreševića i Dodika.
U ovom kontekstu, napetost između državnih institucija i entitetskih vlasti u BiH postaje sve izraženija. Prijetnje prema SIPA-i, kao i potencijalna podrška EUFOR-a za državne agencije, dodatno kompliciraju političku situaciju u BiH. Dodikova vlast u RS-u, prema svemu sudeći, neće lako pristati na pritiske s federalnog i međunarodnog nivoa, dok EUFOR jasno signalizira da neće tolerirati opstrukcije koje ugrožavaju ustavni poredak zemlje.
EUFOR-ova intervencija bila bi vrlo važan trenutak, jer bi to bila izravna potpora međunarodnim institucijama u provedbi zakona, ali i jasna poruka političkim liderima u BiH da neće biti tolerirani pokušaji da se opstruira rad državnih agencija. EUFOR je, kako se izvještava, pojačao svoje snage upravo zbog mogućnosti da bi se mogla dogoditi eskalacija napetosti, posebice u vezi s prijetnjama privođenjem ključnih političkih figura.
Ova situacija također pokazuje duboku političku podjelu unutar BiH. S jedne strane, Republika Srpska pokušava osigurati svoju autonomiju i boriti se protiv nametnutih odluka izvan svojih granica, dok s druge strane, međunarodna zajednica i državne institucije nastoje održati stabilnost zemlje kroz provedbu zakona. To stvara političku dinamiku koja je daleko od stabilne i koja, ukoliko eskalira, može imati ozbiljne posljedice za budućnost BiH i njezine međunarodne odnose.
Zaključno, trenutna politička situacija u BiH zahtijeva pažljivo praćenje, jer se nalazi na kritičnoj točki. EUFOR-ova intervencija mogla bi imati dugoročne posljedice, ne samo za političke aktere u BiH, već i za međunarodnu zajednicu koja nastoji očuvati mir i stabilnost u regiji. Osim toga, ponašanje političkih lidera i njihovo usmjerenje prema državnim institucijama bit će ključni faktori u daljnjem razvoju političke krize. Na kraju, ovaj slučaj jasno ukazuje na napetosti između nacionalnih interesa i međunarodnog prava u BiH, što bi moglo dovesti do većih političkih potresa ako ne dođe do kompromisa među ključnim stranama.
Hvala vam na čitanju.
