Stanje obrazovanja u Federaciji BiH za školsku 2025/2026. godinu
U posljednjim izvještajima o obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, a posebno u Federaciji BiH, objavljeni su podaci koji ukazuju na značajne promjene u broju učenika upisanih u osnovne i srednje škole za školsku 2025/2026. godinu. Prema ovim podacima, ukupan broj učenika u redovnim osnovnim školama i školama za učenike sa posebnim potrebama iznosi 161.421, što predstavlja pad od 1,4 posto ili 2.254 učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu. Ova brojka ne samo da odražava stanje u obrazovnom sektoru, već i šire demografske i socio-ekonomske trendove koji utiču na zajednicu.
Jedan od ključnih pokazatelja je udio učenica u ukupnom broju učenika, koji iznosi 48,8 posto. Ovi podaci su prikupljeni i obrađeni od strane Federalnog zavoda za statistiku, koji je zadužen za prikupljanje i analizu obrazovnih statistika. Analizirajući podatke po kantonima, vidljivo je da Kanton Sarajevo prednjači s 23,8 posto upisanih učenika, dok Tuzlanski kanton zauzima drugo mjesto s 20,1 posto. S druge strane, najniži postotci upisa zabilježeni su u Posavskom kantonu (0,9 posto) i Bosansko podrinjskom kantonu (1,2 posto). Ovi podaci ukazuju na regionalne razlike koje bi trebale biti predmet daljnjih istraživanja i analize.
Trendovi u upisu učenika
U prvim razredima osnovnih škola za školsku 2025/2026. godinu upisano je 17.450 učenika. Ovaj broj predstavlja pad od 2,0 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu, što može sugerirati promjene u demografskoj strukturi ili migracijskim trendovima. Njihov pad može biti indikativan ne samo o smanjenju broja novorođenih, već i o promjenama u porodicama, kao i o ekonomskim faktorima koji utiču na odluke roditelja vezane za obrazovanje njihove djece. Od ukupnog broja učenika u nižim razredima (od prvog do petog razreda), 54,9 posto učenika su mlađi razredi, dok u višim razredima (od šestog do devetog razreda) pohađa 45,1 posto učenika. Ova podjela može biti indikativna za obrazovne politike i strategije koje se primjenjuju u različitim kantonima.
Stanje srednjeg obrazovanja
U srednjem obrazovanju, 70.671 redovni učenik pohađa srednje škole u Federaciji BiH, što predstavlja blagi porast od 0,5 posto ili 327 učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu. Ovaj rast u broju učenika može se tumačiti kao pozitivan signal, posebno u odnosu na situaciju u osnovnom obrazovanju. Udjel učenica u srednjem obrazovanju iznosi 50,4 posto, što ukazuje na gotovo ravnotežan odnos spolova u ovom segmentu obrazovanja. Najveći broj učenika u srednjim školama zabilježen je u Kantonu Sarajevo, gdje čini 22,3 posto ukupnog broja učenika, dok Tuzlanski kanton drži 20,1 posto. Nasuprot tome, Bosansko podrinjski kanton i Posavski kanton imaju najmanji broj učenika, sa 1,1 posto i 1,0 posto respectivamente. Ova situacija može biti rezultat različitih obrazovnih politika i dostupnosti resursa u ovim kantonima.
Uticaj demografskih promjena i migracija
Pad u broju učenika može se pripisati različitim faktorima, uključujući demografske promjene, migracije i promjene u porodicama. U posljednjih nekoliko godina, mnogi građani Bosne i Hercegovine su odlučili napustiti zemlju u potrazi za boljim životnim prilikama, što je uticalo na smanjenje broja novorođenih i, posljedično, na upis u osnovne škole. Ova situacija predstavlja izazov za obrazovni sistem, koji se mora prilagoditi novonastalim okolnostima. U isto vrijeme, važno je naglasiti da migracije nisu samo negativna pojava; one mogu donijeti nove ideje, znanja i vještine koje bi mogle obogatiti lokalne zajednice i obrazovni sistem.
Zaključak i preporuke
Podaci o upisu učenika u školsku 2025/2026. godinu ukazuju na važne trendove koji zahtijevaju pažnju donosioca odluka. Neophodno je analizirati uzroke smanjenja broja učenika i razmotriti moguće mjere za poboljšanje stanja u obrazovanju. To može uključivati ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, promociju obrazovnih programa, kao i podršku roditeljima i porodicama u obrazovanju djece. Također, važno je osigurati da obrazovni sistem bude inkluzivan i pristupačan za sve, posebno za učenike sa posebnim potrebama. U tom smislu, preporučuje se i razvoj strategija koje bi obuhvatile podršku za učenike iz marginaliziranih zajednica kako bi se stvorila ravnopravan pristup obrazovanju.
Osim toga, potrebno je posvetiti više pažnje nastavnicima i njihovom profesionalnom razvoju, jer oni igraju ključnu ulogu u kvaliteti obrazovanja. Investiranje u obuku i usavršavanje nastavnog kadra može značajno doprinijeti poboljšanju obrazovnog sistema. U konačnici, obrazovanje je temelj društva, i njegov razvoj treba biti prioritet svih nivoa vlasti, zajedno s građanima, kako bi se osigurala bolja budućnost za sve generacije koje dolaze.
