Yolanda Diaz poziva Europu na akciju protiv Izraela
U svjetlu trenutne situacije na Bliskom Istoku, zamjenica španskog premijera Yolanda Diaz iznijela je oštru kritiku prema Europskoj uniji, tražeći prekid svih sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Na pres-konferenciji održanoj 3. oktobra, Diaz je jasno stavila do znanja da je potrebno preispitati trenutne odnose s Izraelom zbog njegove navodne kršenja međunarodnog prava. U trenutku kada se svijet suočava s humanitarnim krizama, njezina izjava dobija na značaju, posebno kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i dostojanstva onih koji pate.
Diaz je u svom obraćanju naglasila da se Europska unija ponaša pasivno i ne reaguje na ozbiljne prekršaje koje Izrael čini, posebno u vezi s vojnim djelovanjima u Gazi. Prema izvještajima, poginulo je gotovo 66.300 Palestinaca, većinom žena i djece, što predstavlja alarmantnu situaciju koja ne može proći nezapaženo. “Šaljem poruku međunarodnoj zajednici, posebno Europi. Želimo više. Svi sporazumi o pridruživanju s Izraelom moraju biti potpuno raskinuti”, dodala je, pozivajući na hitnu akciju. Ovaj njen zahtjev odražava rastuću zabrinutost među građanima Europe koji traže aktivniju ulogu svojih vlasti u rješavanju humanitarne krize.
Jedan od ključnih trenutaka u njenom obraćanju bio je i poziv za hitno puštanje španskih građana koje je Izrael pritvorio nakon što su se pridružili “Globalnoj flotili Sumud”. Ova flotila imala je za cilj pružiti humanitarnu pomoć Gazi, koja se suočava s teškom humanitarnom krizom zbog izraelske blokade koja traje skoro 18 godina. Humanitarne organizacije poput “UNRWA” i “Human Rights Watch” redovito upozoravaju na teške uvjete u kojima žive Palestinci. U ovom kontekstu, Diazov apel za oslobađanje pritvorenih aktivista dodatno naglašava potrebu za zaštitom ljudskih prava i slobode izražavanja.
Uprkos opasnostima, aktivisti na čelu s flotilom nastojali su prevesti vitalnu pomoć, a naišli su na brutalne represivne mjere izraelskih pomorskih snaga koje su napale njihove brodove i pritvorile više od 450 aktivista iz više od 50 zemalja. “Cijela Europa se mobilizuje – ali ne može biti tako veliki jaz između ljudi i Europske komisije”, istakla je Diaz, naglašavajući potrebu za većim angažmanom EU u rješavanju ove krize. Ova situacija ukazuje na potrebu za promjenom pristupa Europske unije prema sukobima u regiji, što bi moglo dovesti do osnaživanja odnosa između EU i zemalja srednjeg Istoka.
Diaz je također povukla paralelu između situacije u Gazi i sukoba u Ukrajini. Ona je istaknula da je Europska unija pokazala jedinstvo u osudi ruskih agresivnih akcija i nametnula sankcije. “Europska zajednica je učinila ono što je morala učiniti prema međunarodnom pravu kada je (ruski predsjednik) Putin nelegitimno napao Ukrajinu. Zar ne bismo trebali učiniti isto u Gazi? Pa, vjerujemo da bismo trebali”, zaključila je. Ova usporedba naglašava dvostruke standarde u međunarodnoj politici i postavlja pitanje o etici i odgovornosti političkih lidera.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se situacija u Gazi pogoršava, a međunarodna zajednica sve više pritisne na rješenja koja će smanjiti patnje civila. Prema izvještajima humanitarnih organizacija, životni uvjeti u Gazi postaju sve teži, a potrebna je hitna međunarodna pomoć kako bi se olakšao život gotovo 2,4 miliona ljudi koji žive u ovom području. Mnoge porodice se suočavaju s oskudicom hrane, medicinske usluge su slabe, a pristup čistoj vodi je ograničen. Ove činjenice dodatno naglašavaju hitnost i značaj Diazovog obraćanja.
U ovom kontekstu, Diazova izjava može se smatrati pozivom na buđenje za Europsku uniju da preuzme odgovornost i uloži napore u osiguranje mira i stabilnosti na Bliskom Istoku. Ovaj potez mogao bi dodatno osnažiti javno mnijenje u Evropi koje se sve više protivi trenutnim politikama prema Izraelu i zahtijeva veću humanitarnu podršku za stanovnike Gaze. Osnažena građanska inicijativa i javne kampanje za ljudska prava mogle bi imati značajan utjecaj na formulisanje budućih politika EU, a utopija mira na Bliskom Istoku mogla bi postati realnost samo uz kolektivni pritisak građana i vladinih institucija.
