Rusija priprema novi talas mobilizacije u Ukrajini
U svjetlu eskalacije sukoba u Ukrajini, Rusija se priprema za značajnu promjenu u svojoj vojnoj strategiji, koja bi mogla uključivati slanje do 2 miliona vojnih rezervista u ovu ratom pogođenu zemlju. Ovaj potez dolazi u trenutku kada je pritisak na predsjednika Vladimira Putina sve veći, te označava mogućnost da se ruske trupe dodatno ojačaju u okviru sukoba koji traje već više od dvije godine. Prema informacijama iz britanskog lista The Telegraph, ova nova strategija razmatra se u kontekstu nedavne promjene zakonodavstva, koja bi omogućila mobilizaciju rezervista čak i u mirnodopskim uvjetima. Ovi koraci ukazuju na to da Rusija nastoji prilagoditi svoje vojne kapacitete i reagovati na trenutne izazove na terenu.
Do sada su ruski rezervisti mogli biti pozivani samo u vrijeme zvanično proglašenog rata. Međutim, s obzirom na to da Moskva još uvijek svoja vojna djelovanja u Ukrajini naziva „specijalnom vojnom operacijom“, nova pravila mogla bi olakšati mobilizaciju potrebnih vojnika bez dodatnog javnog otpora. Ovaj pristup bi mogao omogućiti Putinu da izbjegne političke posljedice povezane s nepopularnim talasima mobilizacije, kakav je bio onaj iz septembra 2022. godine, koji je rezultirao masovnim bijegom ruskih muškaraca iz zemlje. U tom kontekstu, Rusija se suočava s izazovima ne samo na bojištu, već i unutar svojih granica, gdje javno mnijenje postaje sve kritičnije prema vojnim akcijama.
Aleksej Žuravljov, zamjenik predsjednika ruskog parlamentarnog odbora za odbranu, istaknuo je da su rezervisti „profesionalci u svom poslu“ koji su trenutno neiskorišteni. „Već smo uključeni u opsežne borbene operacije u Ukrajini, a da zvanično nismo proglasili rat“, rekao je on, ističući potrebu za prilagođavanjem zakonskih okvira kako bi se iskoristio pun potencijal vojnika. Ove izmjene zakona mogle bi otvoriti put za raspoređivanje rezervista ne samo unutar zemlje, već i u inostranstvu, što dodatno komplikuje situaciju u regiji. Naime, s obzirom na trenutne vojne operacije, ruska vojna komanda razmatra mogućnost slanja rezervista u ključne tačke fronta, što bi moglo značajno promijeniti dinamiku sukoba.
Prema riječima Andreja Kartapolova, predsjednika odbora za odbranu ruskog parlamenta, Putin bi mogao da razmotri slanje rezervista u ukrajinske sjeveroistočne regione, posebno u Sumi i Harkov, gdje ruske snage nastoje osvojiti nove teritorije. Ova strategija nije samo vojnog karaktera, već odražava i geopolitičke pritiske koji se osjećaju u ovom dijelu Evrope. Značajno je napomenuti da je prema postojećim zakonima slanje ruskih regruta u borbene zone obično zabranjeno, što dodatno otežava situaciju za vlasti, koje se suočavaju s izazovima kako unutar Rusije, tako i u međunarodnoj zajednici. Ovaj novi pristup mobilizaciji mogao bi stvoriti dodatne tenzije, a mnogi analitičari smatraju da bi mogao izazvati revolt među građanima.
U međuvremenu, dok ruske snage pojačavaju svoje vojne operacije, izvještaji iz Ukrajine ukazuju na ozbiljne humanitarne krize. U jednom od nedavnih incidenata, ruske snage bombardovale su konvoj Ujedinjenih nacija koji je dostavljao humanitarnu pomoć. Ovaj napad, koji je rezultirao oštećenjem dva kamiona jasno označenih oznakama Svjetskog programa za hranu (WFP), izazvao je osude međunarodne zajednice. Matijas Šmale, humanitarni koordinator UN za Ukrajinu, nazvao je napad „potpuno neprihvatljivim“, naglašavajući da su humanitarni radnici zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom. Ova situacija dodatno komplicira nastojanja međunarodnih organizacija da pruže pomoć onima kojima je najpotrebnija, dok civilno stanovništvo trpi posljedice sukoba.
Na diplomatskom planu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski planira posjetiti Vašington u potrazi za većom američkom podrškom. Očekuje se da će razgovarati s predsjednikom Donaltom Trumpom o pitanju protivvazdušne odbrane, kao i o tome kako izvršiti veći pritisak na Rusiju. Trump je također izrazio namjeru da isporuči američke rakete dugog dometa Tomahawk Kijevu, ukoliko situacija u Ukrajini ne pokaže znakove poboljšanja. Ovi potezi ukazuju na rastući osjećaj hitnosti i potrebu za djelovanjem u borbi protiv ruskih vojnih aktivnosti. Ukrajina se, očigledno, oslanja na zapadnu podršku kao ključnu komponentu svoje odbrane, a očekivanja od međunarodne zajednice rastu.
U svjetlu svih ovih događaja, jasna je jedna stvar: situacija u Ukrajini ostaje izuzetno kompleksna i opasna. S jedne strane, Rusija se priprema za potencijalno jačanje svojih snaga, dok s druge strane, Ukrajina i njeni saveznici pokušavaju pronaći načine da uzvrate udarac i osiguraju humanitarnu pomoć onima koji su najviše pogođeni sukobom. Ova dinamična i nestabilna situacija zahtijeva pažnju cijelog svijeta, jer se posljedice sukoba ne oslanjaju samo na regiju, već mogu imati globalne reperkusije. U tom smislu, međunarodna zajednica mora ostati jedinstvena u svojim naporima da osigura mir i stabilnost, dok se istovremeno suočava s izazovima koji proizlaze iz ruskih vojnih aktivnosti.
