Ovogodišnje svečano otvaranje 26. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru donijelo je mnogo više pažnje zbog onih koji nisu prisustvovali nego zbog onih koji su bili prisutni. Iako su se organizatori pohvalili impresivnim odzivom i bogatim međunarodnim programom, pažnju javnosti su ipak okupirali izostanci ključnih političkih figura, koji su ranijih godina bili redovni gosti ovog prestižnog događaja. Najzapaženiji izostanak bio je onaj Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, te Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije. Njihovo nepojavljivanje izazvalo je brojne spekulacije, dodatno potaknuvši razgovore o narušenim političkim odnosima i aktuelnim pravosudnim problemima u Bosni i Hercegovini.
Sajam, koji se tradicionalno smatra prilikom za političke susrete, ekonomske dogovore i jačanje regionalne saradnje, ove godine okuplja oko 800 izlagača iz više od 30 zemalja. Zemlja partner ovog puta je Italija, čiji se predstavnici fokusiraju na nekoliko ključnih oblasti:
-
poljoprivredno-prehrambeni sektor,
-
industrijsku opremu,
-
kulturnu baštinu.
Svi raspoloživi kapaciteti sajma su u potpunosti iskorišteni, što pokazuje da interes za ekonomsko povezivanje u regionu i dalje postoji, uprkos političkim tenzijama.
Međutim, politički kontekst u kojem se sajam održava ove godine je znatno drugačiji nego prošle. Samo godinu dana ranije, lideri poput Dragana Čovića, Andreja Plenkovića, Milorada Dodika i Aleksandra Vučića su zajedno prisustvovali otvaranju i slali poruke zajedništva i regionalne saradnje. Vučić je tada isticao potrebu za iskrenijim odnosima među susjedima i saradnju na ekonomskom planu, pozivajući kompanije iz Srbije da grade veze sa partnerima u BiH i Hrvatskoj. Danas, takve poruke su izostale, a njihovo mjesto zauzela je tišina i odsustvo.
Glavni razlog koji se u javnosti pominje kao uzrok Dodikovog izostanka je potjernica koja je protiv njega raspisana nakon pravosudnih procesa koji su pokrenuti zbog njegovog odbijanja da sprovodi odluke Visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta. Sud BiH je Dodika već osudio na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Nakon toga, dodatna istraga je otvorena protiv njega, kao i protiv Radovana Viškovića, premijera RS-a, i Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS. Trojica političara nisu se odazvala pozivu Suda BiH, te je protiv njih raspisana centralna potjernica. Međutim, Interpol nije pristao da raspiše tzv. crvenu potjernicu za ove političke ličnosti.
U odgovoru na pravosudne odluke, Dodik je inicirao donošenje zakona u Narodnoj skupštini RS kojim bi se pokušao onemogućiti rad državnih institucija poput Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na teritoriji Republike Srpske. Ovi potezi naišli su na oštre kritike međunarodne zajednice. Osim ranije uvedenih sankcija od strane Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, sada su se tome priključile i Njemačka i Austrija, koje su Dodiku zabranile ulazak na svoju teritoriju.
U tom svjetlu, izostanak Vučića i Dodika s Mostarskog sajma se ne može posmatrati samo kao diplomatski previd, već kao simptom šireg političkog razmimoilaženja i napetosti. Dok se istovremeno govori o narušavanju koalicije između HDZ-a i SNSD-a, javnost ostaje zatečena naglim zaokretom u odnosima koji su godinama slovili kao stabilni.
Za razliku od ranijih godina kada je ovaj sajam predstavljao simbol ekonomske povezanosti i političkog dijaloga u regiji, ovogodišnje izdanje odiše tenzijama i neizvjesnošću. Izostanak najistaknutijih lidera dodatno podgrijava sumnje o pucanju političkih saveza i otvara pitanja o budućnosti međuentitetske i međudržavne saradnje u regionu.
Na kraju, iako je sajam kao privredni događaj ispunio očekivanja u pogledu organizacije i broja učesnika, politička pozadina baca dugu sjenu na cijeli događaj. Jasno je da su političke krize i pravosudni sukobi ostavili traga i da će naredni period biti ključan za redefinisanje odnosa unutar BiH, kao i prema njenim susjedima. U ovom trenutku, najvažnije je očuvanje institucionalnog integriteta, poštovanje pravnog poretka i nastavak dijaloga među ključnim akterima, kako bi BiH mogla prevazići trenutne izazove i usmjeriti se ka stabilnijoj budućnosti.
Uprkos kompleksnoj političkoj situaciji i sve izraženijim tenzijama, Mostarski sajam ipak ostaje važna platforma za ekonomsko povezivanje, razmjenu ideja i promociju potencijala BiH i regiona. Iako su ove godine izostali neki od najistaknutijih političkih lidera, to ne umanjuje značaj samog događaja za privrednike i poslovnu zajednicu. Upravo u ovakvim okolnostima, potreba za stabilnim ekonomskim vezama i konstruktivnim dijalogom postaje još izraženija. Mostarski sajam, kao tradicionalno mjesto susreta, može i treba igrati ulogu mosta između podijeljenih političkih strana, podsjećajući da su zajednički interesi, posebno oni privredni, često jači od političkih razlika.
