Pet osoba prijavljeno u Dubrovniku zbog sadržaja na društvenim mrežama koji je izazvao uznemirenost javnosti
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska saopćila je da je u posljednjim danima augusta i početkom septembra provedena opsežna kriminalistička obrada nad pet muškaraca, od kojih su četvorica državljani Bosne i Hercegovine, a jedan je državljanin Republike Hrvatske. Slučaj je privukao veliku pažnju javnosti zbog toga što se, prema navodima policije, radilo o objavama na društvenim mrežama kojima se javno veličala osoba osuđena za ratne zločine.
Upravo takav sadržaj izazvao je niz reakcija građana i dodatno otvorio pitanje granice između slobode izražavanja i govora koji vrijeđa druge i remeti javni red i mir.
Prema informacijama policije, istraga je vođena od 28. augusta do 2. septembra 2026. godine, a obuhvatila je muškarce starosti 31, 30, 25, 25 i 35 godina. Sumnja se da su na svojim javnim i otvorenim profilima objavljivali fotografije, simbole, pjesme i tekstove koji su, kako je navedeno, služili za odavanje počasti i izražavanje zahvalnosti osobi koja je pravosnažno osuđena za ratne zločine.
Budući da su profili bili dostupni široj javnosti, policija smatra da je takvo ponašanje imalo direktne posljedice na javni prostor i da je uznemirilo građane koji su sadržaj vidjeli ili za njega saznali putem dojava i prijava.
Iz policijske uprave naglašavaju da društvene mreže nisu privatni prostor u klasičnom smislu kada je sadržaj otvoren i dostupan neograničenom broju korisnika. Upravo zato, poruke koje se objavljuju na takvim platformama mogu imati značajan društveni odjek, posebno kada se odnose na teme iz bliske historije, ratnih stradanja i osjetljivih identitetskih pitanja.
U ovom slučaju, navodi policije ukazuju da su objave povrijedile nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske te predstavljale prekršaj protiv javnog reda i mira, što je i bio osnov za daljnje postupanje nadležnih organa.
Tokom akcije svi osumnjičeni su lišeni slobode. Jedan muškarac je uhapšen na području Župe dubrovačke, dok su ostala četvorica privedena na području Dubrovnika. Nakon toga su sprovedeni pred Općinski sud u Dubrovniku, gdje je postupano prema zakonskim ovlastima i propisanim procedurama.
Ovakvi slučajevi, ističu pravni stručnjaci, često otvaraju i šire rasprave o tome kako se u javnom prostoru tretiraju poruke koje glorifikuju ratne zločince, naročito kada su one povezane s emotivno nabijenim istorijskim iskustvima naroda na prostoru bivše Jugoslavije.
Za trojicu stranih državljana sud je donio nepravomoćnu presudu i izrekao novčane kazne. Nakon toga, prema saopćenju policije, bit će im ukinute dozvole za boravak i rad, te otkazan kratkotrajni boravak u Republici Hrvatskoj. Uz to, izrečena im je i zabrana ulaska u Hrvatsku u trajanju od tri mjeseca.
Policija navodi da je protiv njih pokrenut i postupak protjerivanja iz EGP-a, uz dodatnu dvogodišnju zabranu ulaska koja će stupiti na snagu nakon što presuda postane pravosnažna. Time se, prema ocjeni nadležnih, šalje jasna poruka da se javno veličanje osoba osuđenih za najteža krivična djela neće tolerisati.
Četvrti strani državljanin, kao i državljanin Republike Hrvatske, također će biti dovedeni pred Općinski sud u Dubrovniku, gdje će se nastaviti sudski postupak. Iako postupci ove vrste formalno spadaju u područje prekršajnog prava, njihov društveni značaj je mnogo širi jer se dotiču osjećaja sigurnosti, međunacionalnih odnosa i javnog reda.
Upravo zbog toga ovakvi slučajevi nerijetko izazivaju burne reakcije u javnosti, posebno na prostoru gdje su ratna sjećanja i dalje vrlo prisutna i gdje je svaka poruka koja se tumači kao provokacija podložna snažnim osudama.
Ovaj događaj još jednom pokazuje koliko su društvene mreže postale prostor na kojem se brza objava može pretvoriti u ozbiljan pravni problem. Nekada objava koja traje svega nekoliko sekundi ostaje zabilježena, prenesena i prijavljena, a zatim postaje predmet policijske i sudske obrade.
Zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da korisnici moraju biti svjesni javnog karaktera digitalnog sadržaja, naročito kada objavljuju poruke koje mogu biti shvaćene kao veličanje ratnih zločina, govor mržnje ili otvorena provokacija prema drugim narodima i zajednicama.
U pozadini cijelog slučaja nalazi se i šire pitanje odgovornosti u javnom prostoru. Dok jedni smatraju da bi društvene mreže trebalo tretirati kao mjesto potpune slobode izražavanja, drugi podsjećaju da ta sloboda prestaje ondje gdje počinje vrijeđanje dostojanstva drugih, širenje mržnje i relativizacija zločina. Upravo je zbog toga ovaj slučaj u Dubrovniku važan ne samo kao lokalna vijest, nego i kao podsjetnik da digitalni tragovi imaju stvarne posljedice.
Policijsko saopćenje i sudske mjere, kako navode nadležni, trebale bi poslužiti i kao upozorenje da se takvi sadržaji ne mogu posmatrati kao bezazleni komentari, već kao postupci koji mogu dovesti do hapšenja, novčanih kazni, zabrane boravka i protjerivanja.
