Dubrovnik kaznio državljane BiH zbog veličanja Ratka Mladića: novčane kazne, zabrana ulaska i gubitak dozvola
U Hrvatskoj je ovih dana okončan postupak koji je ponovo otvorio pitanje granica slobode govora na društvenim mrežama, ali i posljedica koje javno veličanje presuđenih ratnih zločinaca može imati za strane državljane.
Dubrovački sud novčano je kaznio trojicu državljana Bosne i Hercegovine zbog objava na društvenim mrežama kojima su, prema navodima policije, veličali Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske koji je pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
Osim novčanih sankcija, posljedice za ove osobe su znatno ozbiljnije. Prema informacijama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, trojici kažnjenih bit će ukinute dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj, a izrečena im je i zabrana ulaska i boravka u trajanju od tri mjeseca.
U praksi to znači da njihov boravak i zaposlenje u Hrvatskoj više ne mogu biti nastavljeni pod istim uslovima, što za radnike koji se privremeno nalaze na hrvatskom tržištu rada predstavlja posebno težak udarac.
Policija je saopćila da je kriminalističko istraživanje provođeno od 28. augusta do 2. septembra, te da je obuhvatilo ukupno četiri državljana Bosne i Hercegovine starosti 31, 30, 25 i 25 godina, kao i jednog 35-godišnjeg državljanina Hrvatske. Svi su, prema policijskim tvrdnjama, privremeno boravili na području Hrvatske.
Istraga je vođena zbog sadržaja objavljenih na otvorenim i javnim profilima društvenih mreža, gdje su, kako je navedeno, postavljane fotografije, simboli, pjesme i tekstovi kojima se iskazivala podrška i odavala počast osobi osuđenoj za najteže ratne zločine.
Prema informacijama koje je prenijela i Anadolu Agency, sporni sadržaji odnosili su se na veličanje Ratka Mladića. Upravo ta činjenica izazvala je posebnu pažnju javnosti, jer Mladićevo ime u cijelom regionu, ali i šire, simbolizira jedno od najtežih poglavlja ratova devedesetih.
Njegova pravosnažna presuda pred međunarodnim sudom dugo je trajala i bila je praćena brojnim reakcijama žrtava, porodica ubijenih i nestalih, kao i organizacija koje se bave tranzicijskom pravdom i borbom protiv negiranja zločina.
Policija navodi da su objave izazvale uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana, zbog čega je zaprimljeno više prijava. To pokazuje koliko je u regionu i dalje osjetljivo svako javno isticanje, romantiziranje ili glorifikacija ličnosti koje su povezane s ratnim zločinima.
U društvima u kojima su posljedice rata još uvijek duboko prisutne, naročito među preživjelima i porodicama žrtava, ovakvi postupci ne ostaju samo pitanje ličnog izraza, nego često imaju širi društveni odjek.
Sudski epilog i posljedice za radnike iz BiH
Troje državljana Bosne i Hercegovine već je izvedeno pred nadležni sud u Dubrovniku, gdje su proglašeni odgovornima za prekršaj i kažnjeni novčano. Iako visina kazne nije detaljno navedena u saopćenju policije, jasno je da je finansijski udar samo jedan dio posljedica.
Za strane radnike koji u Hrvatskoj borave uz radne i boravišne dozvole, gubitak administrativnog statusa znači i prekid profesionalnih obaveza, moguće raskide ugovora te dodatne troškove povratka i ponovnog regulisanja boravka u budućnosti.
U situacijama poput ove, hrvatske vlasti naglašavaju da se ne radi samo o sadržaju objavljenom na internetu, nego i o ponašanju koje može narušiti javni red i mir, posebno ako izazove reakcije građana. Društvene mreže, koje mnogi doživljavaju kao prostor privatnog izražavanja, u pravnom smislu često predstavljaju javni prostor, naročito kada su profili otvoreni i dostupni široj publici.
Zato objave koje glorificiraju ratne zločince mogu biti tretirane kao prekršaji ili kao sadržaji koji zahtijevaju intervenciju nadležnih institucija.
U ovom slučaju, policija je pokrenula i postupke protiv još jedne osobe iz Bosne i Hercegovine, kao i protiv hrvatskog državljanina od 35 godina. Za njih su podneseni optužni prijedlozi nadležnom sudu, pa tek treba da bude odlučeno hoće li i oni biti prekršajno kažnjeni. Time se pokazuje da istraga nije bila usmjerena samo na državljanstvo osoba, nego na sam sadržaj i njegov potencijalni društveni učinak.
Drugim riječima, nadležni su poručili da veličanje presuđenih ratnih zločina ne prolazi bez posljedica, bez obzira na to ko ga objavljuje.
Zašto ovakvi slučajevi izazivaju snažne reakcije u regionu
Ratko Mladić je bio jedan od ključnih vojnih komandanata tokom rata u Bosni i Hercegovini, a međunarodni sud ga je pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, ubistava, deportacija i drugih zločina. Ta presuda nije važna samo kao pravni ishod jednog od najpoznatijih procesa za ratne zločine, već i kao simbol potvrde činjenica o događajima koji su obilježili 1990-e.
Zbog toga svako javno veličanje Mladića u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije često izaziva snažne emocije i reakcije.
Za mnoge građane Bosne i Hercegovine, posebno preživjele genocida, povratnike, porodice nestalih i ubijenih te one koji su bili raseljeni, ovakve poruke nisu tek provokacija. One se doživljavaju kao direktno vrijeđanje žrtava i negiranje njihovog stradanja. Zato i institucije sve češće reagiraju na objave koje se nekada tretiraju kao “lični stav”, ali u praksi proizvode osjećaj nesigurnosti, vrijeđanja i podjela.
U zemljama koje teže evropskim standardima, upravo se od javnog prostora očekuje da bude oslobođen govora koji veliča zločine i njihove počinioce.
Ovaj slučaj iz Dubrovnika također pokazuje koliko su radnici iz Bosne i Hercegovine, koji privremeno rade u inostranstvu, izloženi dodatnim posljedicama zbog ponašanja izvan radnog mjesta. U doba kada se gotovo svaka izjava na internetu može dokumentovati, prijaviti i procesuirati, granica između privatnog mišljenja i javne odgovornosti postaje sve tanja.
Posebno kada je riječ o državama koje imaju jasno definisana pravila o boravku stranaca, takvi postupci mogu dovesti ne samo do kazne, nego i do gubitka prava na rad i ulazak u zemlju.
Slučaj iz Dubrovnika tako je postao više od lokalne vijesti. On je podsjetnik da se društvene mreže ne mogu koristiti kao prostor za nekažnjeno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, naročito u regiji u kojoj su posljedice rata i dalje žive u kolektivnom sjećanju.
Također, pokazuje da nadležne institucije u Hrvatskoj sve odlučnije reagiraju kada procijene da javni sadržaji prelaze granicu prihvatljivog i ulaze u zonu koja narušava javni red, dostojanstvo žrtava i osnovne civilizacijske norme.
Izvori: Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Anadolu Agency. Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
