Stručnjak za sigurnost i univerzitetski profesor, Sandi Dizdarević, objasnio je proceduru koja slijedi ukoliko Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, vodeći političari Republike Srpske, ne budu privedeni na saslušanje pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine. Naime, Tužilaštvo je izdalo nalog za njihovo privođenje zbog sumnje na rušenje ustavnopravnog poretka BiH, a sudska policija trebala bi, uz asistenciju SIPA-e, izvršiti tu akciju. Ovaj postupak izazvao je značajnu pažnju jer se dovodi u pitanje kako će se odgovorni političari ponašati prema zakonskim procedurama.
Dizdarević je najprije istaknuo da je u cijelom ovom procesu bitno razumjeti razliku između nekoliko ključnih termina koji se koriste u krivičnom postupku. Prema njegovim riječima, privođenje nije isto što i hapšenje. Naime, privođenje je zakonska mjera kojom se osumnjičenima osigurava prisustvo na daljnjem suđenju, a ne kažnjavanje, dok je hapšenje mnogo ozbiljniji korak, koji bi mogao slijediti kasnije.
Zakon o krivičnom postupku BiH propisuje da prvo mora biti upućen poziv osumnjičenima, što je već učinjeno u ovom slučaju. Međutim, kako se Dodik, Višković i Stevandić nisu odazvali pozivima, slijedi naredba za njihovo privođenje. Prema Dizdareviću, ovo je sasvim normalna proceduralna radnja koja je u skladu s važećim zakonima. Osumnjičenima su, dakle, poslata dva poziva za saslušanje, na koje nisu odgovorili ni opravdano. U takvim slučajevima, sud BiH može izdati naredbu za privođenje.
Ukoliko ni tada ne dođe do suradnje, SIPA će biti zadužena za asistenciju pri privođenju. U tom trenutku, sudska policija može koristiti prinudne mjere dovođenja, ukoliko osumnjičeni ne žele dobrovoljno pristati. U tom slučaju, Dizdarević naglašava da je neophodno i obavezno uključivanje međunarodnih snaga, kako bi se osigurao miran i zakonit proces. To je važno kako bi se spriječile bilo kakve nezakonite radnje tokom izvršenja naredbe.
Stručnjak za sigurnost također ističe da će u narednom periodu biti jasno hoće li Dodik, Višković i Stevandić zaista biti privedeni, te postoji li mogućnost da budu kasnije i uhapšeni. Ovisno o daljnjem razvoju situacije, političari koji su sada pod istragom mogu se suočiti s ozbiljnijim pravnim posljedicama, ali to će zavisiti od njihove reakcije na te zakonske mjere.
Također, treba napomenuti da su Dodik, Višković i Stevandić na konferenciji za medije poručili da se neće odazvati pozivu Tužilaštva, ističući kako oni uživaju imunitet u Republiki Srpskoj. Iako su naglasili da neće napustiti teritorij RS, ovi političari su također izjavili da će pristati na suđenje bilo kojem sudu u svijetu, ali ne pred onim u Sarajevu. Uz to, izrekli su niz optužbi na račun pravosudnih institucija BiH, kao i političara iz Federacije BiH, koje smatraju odgovornima za stanje u zemlji.
Ovaj incident s Dodikom, Viškovićem i Stevandićem svakako pridonoosi daljoj polarizaciji političkog krajobraza Bosne i Hercegovine, jer predstavlja ozbiljan izazov za stabilnost i zakonitost unutar države. Rušenje ustavnopravnog poretka, za što su osumnjičeni, odnosi se na zakone koji podrivaju mir i stabilnost BiH, što izaziva ozbiljan politički i pravni pritisak na sve strane.
Za građane BiH, kao i za međunarodnu zajednicu, od ključne je važnosti da pravosudni sustav i zakoni budu dosljedno primjenjivani, bez obzira na političku poziciju bilo kojeg pojedinca. Ako Dodik i njegovi suradnici zaista pokušaju ignorirati pozive i naredbe, to može imati ozbiljne posljedice za političku situaciju i pravnu sigurnost u zemlji. No, kako stvari stoje, predstojeći događaji mogu uveliko oblikovati političku dinamiku BiH u narednim mjesecima.
Zaključak: Ako osumnjičeni političari ne budu postupali u skladu s zakonskim naredbama, slijede prinudne mjere i daljnje pravne posljedice. Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno poštovati pravnu državu i osigurati da svi, bez obzira na političku funkciju, odgovaraju za svoje postupke.
