U sklopu posjete visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaje Kallas, Sarajevu, održan je sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon kojeg su zvaničnici izašli pred medije i iznijeli svoje stavove o aktuelnim političkim i pravosudnim temama. Posebnu pažnju javnosti izazvao je istup člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji se osvrnuo na izjave svoje kolegice Željke Cvijanović, reagirajući na njene komentare u vezi s aktuelnim pravosudnim procesima u zemlji.
Komšić je istakao svoju zahvalnost Kaji Kallas na jasnim i otvorenim stavovima koje je iznijela tokom susreta, naglašavajući važnost evropske podrške Bosni i Hercegovini u trenutku kada se suočava s brojnim izazovima, kako unutrašnje tako i vanjske prirode.
U svojoj izjavi za medije, Komšić se dotakao i sveprisutne tenzije u vezi s odlukama domaćih pravosudnih institucija, koje su posljednjih mjeseci u fokusu političkih polemika. Odgovarajući na, kako je rekao, neprimjerene komentare Željke Cvijanović, poručio je: “Sud je rekao ‘hapsi’, a ne kolege.” Ovom rečenicom jasno je dao do znanja da odluke o hapšenjima i drugim pravosudnim radnjama nisu rezultat političkih dogovora ili ličnih stavova članova Predsjedništva, već su isključivo u nadležnosti relevantnih institucija koje djeluju u okviru zakona.
Naglasio je da ne želi dodatno doprinositi tenzijama i “gasiti vatru benzinom”, ali je osjetio potrebu da se jasno ogradi od bilo kakvog pokušaja delegitimizacije sudskih odluka. Prema njegovim riječima, očekivati od Predsjedništva da osporava ili ignoriše odluke Suda BiH je ne samo neutemeljeno, već i opasno po pravni poredak zemlje. Poručio je da se sudske presude moraju poštovati i provoditi bez izuzetka.
U ovom kontekstu, Komšićeva izjava odražava:
-
Podršku nezavisnosti pravosuđa, koje mora ostati van domašaja političkih pritisaka.
-
Stav da je vladavina prava temeljna vrijednost demokratskog društva, a svaki pokušaj da se ona relativizira predstavlja korak unazad.
-
Upozorenje da Predsjedništvo BiH ne smije biti tumačeno kao organ koji odlučuje o krivičnoj odgovornosti pojedinaca, jer to nije njegova uloga u ustavnom sistemu.
Takođe, Komšić se potrudio da u svom nastupu očuva dostojanstvo institucije koju predstavlja, izbjegavajući direktne političke napade i zadržavajući diplomatski ton, uprkos jasnom neslaganju sa koleginicom iz Predsjedništva.
Na kraju, izrazio je želju da se gosti, među kojima je i Kaja Kallas, osjećaju dobrodošlo u Sarajevu, čime je pokušao da ublaži napetost i vrati fokus na pozitivne poruke koje dolaze iz Evropske unije.
Ova situacija, kao i mnoge ranije, svjedoči o:
-
Dubokoj političkoj polarizaciji unutar Predsjedništva BiH;
-
Rastućem neslaganju između entitetskih predstavnika i zagovornika državnih institucija;
-
Ugroženosti nezavisnosti pravosuđa kroz javne komentare i pokušaje političkog uticaja;
-
Potrebi za većom političkom odgovornošću i zrelošću u javnom govoru predstavnika najviših državnih institucija.
U konačnici, Komšićev odgovor ukazuje na pokušaj da se reafirmiše važnost poštovanja ustavno-pravnog poretka, bez obzira na lične ili entitetske političke razlike. U vrijeme kada se u javnom prostoru sve češće dovodi u pitanje autoritet državnih institucija, ovakve poruke mogu predstavljati ključne tačke otpora populističkim i antizakonskim tendencijama koje prijete da dodatno destabilizuju političku scenu BiH.
Ako ništa drugo, Komšićeva reakcija potvrđuje da i u uslovima unutrašnjih nesuglasica postoji svijest o nužnosti očuvanja pravnog integriteta države i usklađivanja s evropskim standardima, što je – kako je i visoka predstavnica EU Kaja Kallas istakla – preduslov za daljnji napredak Bosne i Hercegovine na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Ovakva razmjena stavova između članova Predsjedništva BiH jasno oslikava složenu političku dinamiku unutar državnog vrha, ali i šireg društveno-političkog konteksta u kojem funkcioniše Bosna i Hercegovina. U isto vrijeme, prisustvo visokih zvaničnika Evropske unije, poput Kaje Kallas, i njihova nedvosmislena podrška institucijama pravne države, predstavlja snažan signal da međunarodna zajednica pomno prati razvoj događaja u BiH. U tom smislu, učvršćivanje vladavine prava, nezavisnost pravosuđa i konstruktivan dijalog među političkim liderima ostaju ključni faktori za stabilnost, mir i evropsku budućnost zemlje.
