U Kantonu 10 na snagu stupaju znatno strože kazne za “obijesnu vožnju” i druge teške saobraćajne prekršaje
Vozači u Kantonu 10 od sada se suočavaju s osjetno oštrijim pravilima kada je riječ o ponašanju na cesti, jer su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama. Najveća novina je to što je prvi put precizno definiran prekršaj koji se u javnosti i policijskoj praksi sve češće opisuje kao „obijesna vožnja“.
Ovaj termin nije uveden samo radi pravne terminologije, nego kao odgovor na sve češće situacije u kojima vozači svojim ponašanjem ozbiljno ugrožavaju vlastiti život, ali i sigurnost putnika, pješaka i drugih učesnika u saobraćaju.
Prema saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona 10, novi propisi počeli su se primjenjivati 26. augusta 2026. godine, a njihov cilj je smanjenje broja najtežih saobraćajnih prekršaja i veća odgovornost vozača. U praksi, to znači da će policijski službenici imati jasniji zakonski okvir za kažnjavanje opasne vožnje, ali i mogućnost da u određenim slučajevima primijene daleko ozbiljnije mjere od dosadašnjih.
Takav pristup predstavlja pokušaj da se djeluje preventivno, prije nego što neodgovorno ponašanje za volanom dovede do teških posljedica, saobraćajnih nesreća ili stradanja.
Šta se sada smatra obijesnom vožnjom
Novi zakon po prvi put detaljno navodi šta sve može biti okarakterisano kao obijesna vožnja. Među najtežim oblicima takvog ponašanja nalazi se upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, i to kada je koncentracija veća od 1,5 promila u krvi, kao i vožnja pod utjecajem opojnih droga ili drugih opijata.
Time se zakonodavac jasno odredio prema jednom od najvećih uzroka nesreća na cestama, jer vožnja pod utjecajem alkohola i droga značajno umanjuje sposobnost reakcije, procjene udaljenosti i pravovremenog donošenja odluka.
Osim toga, kao obijesna vožnja tretira se i prekoračenje dopuštene brzine u naseljenom mjestu za više od 40 kilometara na sat, odnosno izvan naselja za više od 60 kilometara na sat. To znači da se ne kažnjava samo nepažnja, nego i svjesno ignorisanje propisanih ograničenja, posebno u zonama gdje su najugroženiji pješaci, djeca i biciklisti.
U ovu grupu spada i preticanje kolone vozila preko pune linije, što je jedan od najrizičnijih saobraćajnih manevara, kao i prolazak kroz crveno svjetlo dva ili više puta u razmaku od 20 minuta. Zakon je, dakle, usmjeren upravo na ponašanja koja pokazuju obrazac ekstremne neodgovornosti, a ne na pojedinačne manje propuste.
Novčane kazne, zabrana upravljanja i kazneni bodovi
Za vozače koji počine ovakve prekršaje predviđene su kazne koje se kreću od 2.000 do 3.000 KM. Uz novčanu sankciju, slijedi i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci, kao i upis dva kaznena boda. Kombinacija ovih mjera pokazuje da je zakonodavac želio stvoriti snažniji odvraćajući efekat, jer sama novčana kazna često nije bila dovoljna da utiče na ponašanje pojedinih vozača koji ponavljaju iste prekršaje.
Posebno značajna je odredba prema kojoj se u određenim okolnostima može i oduzeti motorno vozilo. To je moguće ako je vozač tokom prethodne dvije godine već jednom pravosnažno kažnjen za obijesnu vožnju. Na taj način zakon uvodi princip pojačane odgovornosti za povratnike, odnosno za one koji i nakon kažnjavanja nastavljaju s rizičnim ponašanjem.
U pravnom i društvenom smislu, ova mjera šalje jasnu poruku da se sistem više ne želi ograničiti samo na simbolične sankcije, nego pokušava djelovati na sam izvor problema.
Poseban fokus i na svakodnevne prekršaje
Iako je pažnja javnosti najviše usmjerena na obijesnu vožnju, izmjene zakona obuhvataju i druge prekršaje koji se vrlo često bilježe u saobraćaju. Tako su pooštrene kazne za korištenje mobitela tokom vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa te upotrebu uređaja kojima se može ometati rad sistema za mjerenje brzine.
Za ove prekršaje propisane su novčane kazne od 200 do 400 KM, što pokazuje da zakon ne sankcioniše samo ekstremno opasne slučajeve, nego i navike koje mnogi vozači olako potcjenjuju.
Korištenje mobitela za vrijeme vožnje, čak i kada vozač smatra da “samo na trenutak” provjerava poruku, može značajno smanjiti koncentraciju. U saobraćaju je i nekoliko sekundi nepažnje dovoljno da dođe do sudara ili slijetanja s ceste. Slično tome, sigurnosni pojas ostaje jedna od najjednostavnijih, ali i najvažnijih mjera zaštite u vozilu, dok se uređaji za ometanje rada radara i drugih mjernih sistema smatraju pokušajem svjesnog izbjegavanja kontrole.
Upravo zbog toga zakon prema takvim radnjama zauzima čvrst stav.
Zašto su ove izmjene važne za sigurnost na cestama
Uvođenje strožih sankcija nije samo administrativna promjena, nego dio šireg pristupa sigurnosti saobraćaja. Cestovna infrastruktura, kvalitet vozila i rad policije jesu važni faktori, ali presudnu ulogu i dalje ima ponašanje vozača. Upravo zato se zakoni najčešće mijenjaju onda kada se pokaže da postoje obrasci ponašanja koji previše često dovode do nesreća.
U kantonu poput Kantona 10, gdje su ceste na pojedinim dionicama specifične zbog konfiguracije terena, već i manja greška može imati ozbiljne posljedice, pa se dodatna disciplina u saobraćaju nameće kao nužnost.
Stručnjaci za sigurnost saobraćaja često ističu da kazne same po sebi nisu dovoljne ako se ne mijenja svijest vozača. Međutim, kombinacija novčanih sankcija, zabrane vožnje, kaznenih bodova i mogućnosti oduzimanja vozila može biti snažan alat za sprečavanje ponavljanja prekršaja.
Kada vozač zna da će za ekstremno neodgovorno ponašanje izgubiti pravo upravljanja vozilom, a u nekim slučajevima i samo vozilo, tada se rizik više ne posmatra kao sitan prekršaj, nego kao ozbiljan društveni problem.
Poruka MUP-a vozačima
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona 10 pozvali su sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise i prilagode ponašanje uslovima na cesti. Posebno su naglasili da će policijski službenici na terenu koristiti sve zakonom propisane ovlasti, što znači pojačanu kontrolu i dosljedno sankcionisanje prekršaja. Takva najava nije upućena samo kao upozorenje, nego i kao poruka da će se nova pravila primjenjivati bez selektivnosti i tolerancije prema opasnoj vožnji.
Za vozače to znači da je vrijeme neodgovornog ponašanja na cesti sve više iza nas. Novi propisi jasno pokazuju da se alkohol, droga, prevelika brzina, crveno svjetlo i agresivno preticanje više ne mogu posmatrati kao “obični” prekršaji, nego kao ponašanja koja imaju ozbiljne pravne i životne posljedice.
U konačnici, cilj nije samo kažnjavanje, nego stvaranje sigurnijeg saobraćajnog okruženja u kojem će i vozači i pješaci imati veće šanse da bezbjedno stignu do svog odredišta.
