Helez podnio prijave protiv 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog veličanja Ratka Mladića
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez pokrenuo je postupke protiv ukupno 37 pripadnika Oružanih snaga BiH, nakon što su, prema njegovim navodima, učestvovali u aktivnostima kojima se veličao i glorifikovao pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić.
Ovaj potez, kako se može zaključiti iz njegovih izjava, predstavlja jasnu poruku da unutar vojnog sistema Bosne i Hercegovine neće biti mjesta za ponašanje koje vrijeđa žrtve, negira sudske presude i narušava ugled državnih institucija.
Prema informacijama koje je iznio ministar, od ukupnog broja prijavljenih lica deset prijava ima karakter krivičnih prijava. One su, zajedno sa prikupljenim dokazima i dokumentacijom, već proslijeđene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na dalje postupanje. Time je cijeli slučaj ušao u institucionalnu fazu u kojoj nadležni pravosudni organi treba da ocijene ima li osnova za dalje gonjenje i eventualno utvrđivanje krivične odgovornosti.
Helez je naglasio da se postupak neće zaustaviti samo na ovoj grupi, već da će se provjeravati i svi ostali prijavljeni pripadnici Oružanih snaga BiH. Kako je objasnio, Generalni inspektorat Ministarstva odbrane BiH treba utvrditi da li su ti vojnici prekršili zakon, te postoji li dovoljno elemenata da se i protiv njih podnesu krivične prijave. U tom slučaju, i njihova dokumentacija, zajedno sa dokazima, bila bi dostavljena Tužilaštvu BiH.
Takav pristup pokazuje da Ministarstvo odbrane nastoji proces voditi kroz formalne procedure, a ne samo kroz javne političke poruke.
Posebnu pažnju javnosti izazvala je informacija da se među prijavljenima nalaze i dva pripadnika Oružanih snaga BiH koji su nedavno primljeni u službu i trenutno se nalaze na obuci. Ovaj podatak dodatno komplikuje situaciju, jer ukazuje da provjere ne obuhvataju samo dugogodišnje pripadnike sistema, nego i one koji su tek ušli u vojnu službu.
Helez je poručio da će, ako se utvrdi njihova odgovornost, biti raskinut njihov ugovor o prijemu u Oružane snage BiH, čime bi oni automatski izgubili mogućnost daljeg ostanka u vojnoj strukturi.
U svojoj izjavi ministar je posebno podvukao da u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije prema onima koji veličaju ratne zločince, negiraju genocid ili pokušavaju opravdati ideologije i postupke koji su već predmet pravosnažnih sudskih presuda.
„Oružane snage Bosne i Hercegovine neće biti institucija u kojoj će služiti ljudi koji negiraju genocid, veličaju ratne zločince ili glorifikuju osobe pravosnažno osuđene za genocid i najteže ratne zločine“, poručio je Helez, naglašavajući da vojska mora ostati iznad svih oblika etničkog, političkog i ideološkog revizionizma.
Ova poruka ima i širi društveni značaj, jer pitanje odnosa prema ratnim zločinima i njihovim presudama i dalje ostaje jedna od najosjetljivijih tema u Bosni i Hercegovini. U zemlji u kojoj su posljedice rata i dalje duboko prisutne u kolektivnom pamćenju, svaka javna ili privatna aktivnost koja se povezuje sa glorifikacijom osuđenih zločinaca izaziva oštre reakcije.
Zbog toga je slučaj koji je otvoren u Ministarstvu odbrane više od kadrovskog ili disciplinskog pitanja: on se direktno tiče poštovanja žrtava, integriteta institucija i kulture sjećanja.
Helez je u više navrata istakao da očekuje da svi postupci budu vođeni profesionalno, nepristrasno i u skladu sa zakonom. Takva formulacija ima poseban značaj jer pokazuje da ministar ne želi ostaviti prostor za proizvoljnost, selektivnost ili politički utjecaj u obradi ovih slučajeva.
U sistemima poput Oružanih snaga BiH, gdje je disciplina jedan od temelja funkcionisanja, svaki postupak koji dovodi u pitanje lojalnost zakonima i institucijama države mora biti detaljno ispitan i jasno sankcionisan ako se potvrdi odgovornost.
U tom kontekstu, Helez je podsjetio da je njegova dužnost kao ministra da štiti integritet Oružanih snaga BiH i vrijednosti na kojima ta institucija mora počivati. Vojska, prema njegovim riječima, ne smije biti prostor u kojem se tolerišu poruke koje ponižavaju državu ili vrijeđaju sjećanje na žrtve. Naprotiv, Oružane snage BiH trebaju predstavljati zajedničku državnu instituciju u kojoj se poštuju ustavni poredak, zakon i odluke sudova.
„Oružane snage BiH moraju biti vojska svih građana Bosne i Hercegovine – institucija u kojoj se poštuju zakon, žrtve, pravosnažne sudske presude i dostojanstvo države“, poručio je ministar, čime je dodatno naglasio simboličku i praktičnu težinu ovog slučaja.
Takva poruka nije važna samo za unutrašnju disciplinu vojske, nego i za širu javnost, jer šalje signal da se državne institucije moraju aktivno distancirati od svih oblika ekstremizma, negiranja zločina i veličanja onih koji su pravosnažno osuđeni.
U vremenu kada se javni prostor često pretvara u mjesto političkih i historijskih sukoba, ovakvi postupci pokazuju koliko je važna dosljedna primjena zakona. Bez obzira na to da li će Tužilaštvo BiH i nadležni inspekcijski organi potvrditi sve navode iz prijava, sam slučaj već sada otvara pitanje standarda ponašanja u državnoj službi i granica koje ne bi smjele biti pređene.
Za Oružane snage BiH, kao jednu od ključnih institucija države, ovakvi postupci su prilika da potvrde da se profesionalizam ne može odvajati od moralne i pravne odgovornosti.
