Plate u Federaciji BiH rastu, ali troškovi života i dalje pritiskaju građane
Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u Federaciji BiH za juli 2026. godine iznosila je 1.757 KM. To znači da je u odnosu na juni zabilježen nominalni rast od 2,5 posto, dok je realni rast, odnosno onaj koji uzima u obzir kretanje cijena, iznosio 2,7 posto.
Na prvi pogled, riječ je o pozitivnom trendu, ali šira slika pokazuje da rast zarada još uvijek ne znači i lakši život za većinu radnika.
U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, neto plata je nominalno veća za 7,9 posto, a realno za 4,4 posto. Ovi podaci potvrđuju da primanja u Federaciji BiH ipak rastu, ali ne u mjeri koja bi mogla u potpunosti pratiti svakodnevni pritisak inflacije, poskupljenja hrane, stanovanja, goriva i ostalih osnovnih životnih troškova.
Upravo zato se sve češće govori o tome da je statistički rast plata jedno, a stvarna kupovna moć zaposlenih nešto sasvim drugo.
Najveće prosječne neto plate i dalje su zabilježene u djelatnostima koje tradicionalno nose viši nivo odgovornosti, obrazovanja i stručnosti. Tako je u oblasti javne uprave i odbrane te obaveznog socijalnog osiguranja prosječna neto plata iznosila 2.419 KM. Slijedi sektor informacija i komunikacija sa 2.385 KM, dok su u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti zaposleni u prosjeku primili 2.369 KM.
Ovi sektori, iako bolje plaćeni od prosjeka, također se suočavaju sa brojnim izazovima, od nedostatka kadra do povećanog obima posla i rastućih očekivanja građana.
S druge strane, najniže prosječne plate ostaju u djelatnostima koje su među najizloženijim sezonskim oscilacijama, fizički zahtjevnim poslovima i većoj nesigurnosti zaposlenja. U djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna neto plata iznosila je svega 1.141 KM. U građevinarstvu je prosjek bio 1.348 KM, dok je u trgovini na veliko i malo, uključujući popravku motornih vozila i motocikala iznosio 1.375 KM.
Upravo ovi podaci pokazuju koliko je tržište rada u Federaciji BiH i dalje neujednačeno, s velikim razlikama između sektora koji su po ekonomskoj logici često podjednako važni za funkcionisanje društva.
Statistika pokazuje i kretanja u bruto platama. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata po zaposlenom u julu 2026. godine iznosila je 2.750 KM, što je nominalno više za 2,6 posto, a realno za 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na juli 2025. godine, bruto plata je nominalno porasla za 8,3 posto, odnosno realno za 4,7 posto.
Bruto iznos je važan jer obuhvata ukupne troškove rada, doprinose i poreze, pa stoga daje potpuniju sliku o finansijskom opterećenju poslodavaca i o strukturi zaposlenosti u FBiH.
Još jedan važan podatak odnosi se na broj zaposlenih. U julu 2026. godine u Federaciji BiH bilo je 545.626 zaposlenih. U odnosu na juni, broj zaposlenih smanjen je za 0,6 posto. Iako se radi o relativno malom padu, svaki takav pomak izaziva pažnju ekonomista, jer može ukazivati na sezonske utjecaje, promjene u poslovnoj aktivnosti ili odlazak radne snage prema drugim tržištima rada.
Federacija BiH već godinama osjeća posljedice odliva kvalifikovanih radnika, a pad zaposlenosti, makar i privremen, dodatno pojačava zabrinutost u domaćoj javnosti.
U praksi, rast plata ne znači mnogo ako istovremeno rastu cijene osnovnih namirnica i komunalnih usluga. Zato se podaci Federalnog zavoda za statistiku često tumače u kontekstu potrošačke korpe, koja je mnogim porodicama i dalje daleko iznad raspoloživih primanja.
Dok dio zaposlenih u javnom sektoru i deficitarnih profesija bilježi bolje zarade, veliki broj radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevini i sličnim sektorima i dalje radi za iznose koji otežavaju normalan život, posebno u urbanim sredinama gdje su stanarine i svakodnevni troškovi izrazito visoki.
Ekonomisti već dugo upozoravaju da je za održiv rast životnog standarda potrebno više od samog nominalnog povećanja plata. Potrebni su stabilniji privredni rast, veća ulaganja u proizvodnju, bolje usklađivanje obrazovanja i tržišta rada, te jače mjere za zaštitu kupovne moći stanovništva. Bez toga, prosječna plata ostaje tek brojka koja ne odražava u potpunosti stvarno stanje u domaćinstvima. Zbog toga se i ovaj juli 2026.
godine može posmatrati kao još jedan mjesec u kojem su se plate kretale naviše, ali je pitanje koliko je taj rast zaista osjetio prosječan radnik.
Važno je napomenuti da prosjek često skriva velike razlike između različitih kategorija zaposlenih. Dok jedni raspolažu iznadprosječnim primanjima, drugi se i dalje bore s niskim platama, nestabilnim ugovorima i ograničenim mogućnostima napredovanja. Upravo zato analiza plata ne smije ostati samo na suvim brojkama.
Ona mora biti polazna tačka za širu raspravu o tome kakvo tržište rada Federacija BiH želi graditi u narednim godinama i na koji način osigurati da ekonomski rast bude vidljiv u svakodnevnom životu građana.
