Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nedavno je iznio oštru prijetnju prema nevladinim organizacijama, osvrćući se na potez američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je odlučio suspendirati pomoć tim organizacijama. Dodik smatra da je ova odluka bio signal za Republiku Srpsku da poduzme vlastite mjere u reguliranju rada nevladinih organizacija koje koriste strana sredstva kako bi, prema njegovim riječima, godinama napadali Srbe i samu Republiku Srpsku.
Dodik je naglasio da nevladine organizacije koje su se bavile širenjem negativnih stavova prema Srbima i RS neće imati mogućnost da nastave sa svojim djelovanjem jer će biti donesen novi, stroži zakon. Ovaj zakon, prema njegovim riječima, neće samo ograničiti rad nevladinih organizacija, nego će uvesti i rigorozne mjere za sve koji koriste strane donacije kako bi širenje takvih negativnih poruka bilo ometeno. Dodik je istaknuo da nije cilj revanšizam, ali da se neće dopustiti dalja šteta po ugled Srba i Republike Srpske.
U svom izlaganju, Dodik je izrazio zabrinutost zbog činjenice da je u Sarajevu registrovano više od 25.600 nevladinih organizacija, što smatra ozbiljnom prijetnjom u kontekstu njihove navodne zloupotrebe. S obzirom na to da je veliki broj tih organizacija bio financiran od strane stranih donatora, Dodik smatra da one nisu imale za cilj dobrobit naroda već su bile oruđe za širenje negativnih narativa prema Srpskoj i njenim institucijama.
Predsjednik RS je najavio da će se novi zakon o nevladinim organizacijama donijeti vrlo brzo, a ključna sjednica Narodne skupštine RS biti prilika za uvođenje tog zakona. Prema njegovim riječima, novi zakon će biti puno stroži od prethodnog prijedloga koji je imao za cilj postizanje kompromisa s nevladinim sektorom. Kako Dodik tvrdi, mnoge organizacije nisu bile spremne na pregovore i suradnju, zbog čega će sada biti prisiljeni donijeti zakon koji će u potpunosti izmijeniti način na koji nevladine organizacije funkcionišu u RS-u.
Dodik je također naglasio da će donosenje ovog zakona biti učinjeno po cijenu evropskog puta Republike Srpske, što jasno pokazuje njegov stav prema eventualnim kritikama i preprekama koje bi mogla postaviti Europska unija. On je, odgovarajući na moguće reakcije iz Brisela, rekao da ga mišljenje EU-a neće spriječiti u donošenju zakona, ističući da će RS i dalje slijediti vlastite interese i neće dopustiti da im se nameću vanjski pritisci.
Kao ključnu poruku, Dodik je istaknuo da će zakon koji slijedi biti izrađen bez kompromisa, s naglaskom na zaštitu interesa Republike Srpske, i da neće dozvoliti da organizacije koje su financirane izvana nastave djelovati u skladu s vanjskim interesima. Prema njegovim riječima, Evropa trenutno proživljava unutarnja previranja, a on vidi ovo kao znak da i RS treba postaviti vlastite granice i suverenost, unatoč vanjskim pritiscima.
Na kraju, Dodik je poručio da je neophodno razumjeti da se sve mjere koje se poduzimaju temelje na odbrani srpskog naroda i očuvanju identiteta Republike Srpske, što, prema njemu, može biti shvaćeno kao nužnost u kontekstu današnje političke situacije u Europi. U tom smislu, predsjednik RS-a poručuje da će država poduzeti sve potrebne korake kako bi zaštitila svoje interese, čak i ako to znači suočavanje s kritikama i prijetnjama sa strane vanjskih faktora.
U kontekstu tih tvrdnji, Dodik je također naglasio da Republika Srpska mora ostati dosljedna u svojim odlukama i principima, bez obzira na vanjske pritiske koji dolaze od međunarodnih organizacija ili zemalja. Njegovo insistiranje na suverenitetu i zaštiti nacionalnih interesa naglašava njegovu opredijeljenost da Srpska ne podleže vanjskim utjecajima, te da će donijeti zakone koji odgovaraju potrebama i stvarnoj situaciji unutar zemlje. S obzirom na političke turbulencije u Europi, Dodik smatra da RS mora biti spremna suočiti se s izazovima i nije spremna odustati od svojih načela, bez obzira na cijenu. Ova politika očigledno ima za cilj zaštitu srpske političke i kulturne autonomije, što bi moglo imati dugoročne posljedice po političku dinamiku u Bosni i Hercegovini, ali i u širem regionalnom kontekstu.
