Ružna Ljudska Priroda: Nacionalizam i Tragedija
U trenutku kada se prirodne katastrofe poput požara dogode, ljudska reakcija može biti izuzetno različita. Nažalost, u nekim slučajevima, poput nedavne tragedije u Hrvatskoj, svjedoci smo kako neka pojedinci ne mogu da odvoje svoju mržnju prema drugim narodima od empatije prema ljudskoj patnji. Izgore im ‘Lijepa njihova’, naslov jednog srbijanskog tabloida, pokrenuo je lavinu osuda i reakcija na društvenim mrežama, gdje su mnogi iskoristili tragediju za nacionalističko izražavanje radosti.
Ova situacija nas dovodi do ključnog pitanja: šta se događa u ljudskoj psihi kada se raduje zlu koje je zadesilo druge?
Požar, kao prirodna nepogoda, ne bira svoje žrtve. Vatra ne provjerava nacionalnost, vjeru ili bilo koju drugu osobnu karakteristiku. Ona jednostavno uništava sve pred sobom, bez obzira na to da li su to domovi, uspomene ili životi. U ovom kontekstu, pitanje koje se postavlja jeste: kakva je to pobjeda ako nekom gori dom? Kako može bilo ko smatrati uspjehom to što je nekom drugome oduzeto ono najvrednije?
Reakcije na požar u Hrvatskoj su pokazale da, nažalost, neki pojedinci ne vide veću sliku. Kako je moguće da neki ljudi misle da će im život biti bolji jer su drugi prošli kroz tragediju? Hoće li gori kuća u Dalmaciji donijeti veću platu u Beogradu? Hoće li to značiti bolju obrazovnu ili zdravstvenu zaštitu? Naravno da neće. Takvi komentari služe samo za podizanje tiraža i stvaranje podjela među ljudima.
Mržnja se često koristi kao alat za manipulaciju i kontrolu masa.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste činjenica da se nacionalizam često koristi kao izgovor za ignorisanje ljudske patnje. Ovaj fenomen nije nov; istorija je puna primjera gdje su ratovi i sukobi izbijali upravo zbog nacionalističkih ideologija koje su potpirivale mržnju prema “drugima”. Svako ko je prošao kroz prirodnu katastrofu zna da u tim trenucima ne razmišlja o nacionalnosti onih koji im pomažu.
Svi smo mi ljudi, a ljudska solidarnost bi trebala biti iznad bilo kakvih nacionalnih barijera. Ovaj trenutak nesreće može se dogoditi bilo kome, bilo gdje. Danas može gorjeti Dalmacija, a sutra može biti tvoje selo.

U analizi ovakvih situacija, važno je razumjeti da problem nije samo u pojedinačnim medijima, već i u publici koja takve naslove traži. Svijet se mijenja, ali naša sposobnost da prepoznamo ljudsku patnju i reagujemo s empatijom ostaje ključna. Kada se dogodi tragedija, ne bi trebali pitati koje je nacionalnosti žrtva. Umjesto toga, trebamo se fokusirati na pomoć i podršku onima koji su pogođeni.
Nažalost, u današnjem društvu, mediji često naglašavaju razlike umjesto sličnosti među ljudima. Ovakva vrsta novinarstva ne samo da podstiče mržnju, već i produbljuje postojeće podjele.
U tom smislu, nacionalizam i mržnja trebaju biti ostavljeni po strani. Politika može biti predmet rasprave, ali ljudske tragedije ne bi trebale biti povod za nacionalističko likovanje. U konačnici, svi smo mi ljudi, sa sličnim emocijama, željama i potrebama. Kada se dogodi nesreća, trebali bismo pružiti ruke jedni drugima, a ne se povlačiti u svoje nacionalističke torove. U takvim trenucima, solidarnost i humanost bi trebale biti naši vodiči.
Ne smijemo zaboraviti da je empatija ključna za izgradnju boljeg društva.
Kako bi se postigla promjena, potrebna je kolektivna svijest o tome kako reagujemo na tragedije. Umjesto da gledamo na druge kao na neprijatelje, trebali bismo se truditi da vidimo ljude u njima, sa svim njihovim bolovima i nadama. U trenutku nesreće, svi smo mi na istom brodu. Učenje empatije i solidarnosti može nas učiniti jačima kao društvo, a odbacivanje mržnje može otvoriti put ka boljem sutra.
Ova promjena ne dolazi lako, ali počinje od svake pojedinačne osobe koja odluči da se suprotstavi mržnji i predrasudama.
Na kraju, ne možemo zaboraviti da su prirodne katastrofe često prilika da se pokaže ljudska priroda u svom najboljem izdanju. Tokom istorije, svjedoci smo kako su ljudi, unatoč svojim razlikama, stajali jedni uz druge u trenucima krize. U takvim situacijama, zajednica se može okupljati, kako bi pružila pomoć onima koji su pogođeni. Takva solidarnost prevazilazi nacionalne granice i pokazuje da je ljudska povezanost jača od mržnje.
U trenutku kada zatrebamo, to je ono što nas može spasiti.












