U najnovijim izvještajima, ukrajinski mediji, naročito Kyiv Post, otkrili su informacije koje izazivaju duboku zabrinutost u Ukrajini. Naime, prema izvještajima koji su procurili iz izvora unutar ukrajinske vlade, postoji sumnja da su Rusija i Sjedinjene Američke Države postigle dogovor o “mirovnom planu” koji bi mogao značajno promijeniti dinamiku rata u Ukrajini. Navodno, Donald Trump, bivši predsjednik SAD-a, zajedno s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, razradili su plan koji uvelike favorizira ruske zahtjeve. Ovaj plan, ako bude implementiran, uključivao bi promjene u teritorijalnim statusima, političkoj strukturi Ukrajine i smanjenje vojne potpore koju Zapad pruža Kijevu.
Prema informacijama koje su procurile, Kremlj je iznio nekoliko ključnih zahtjeva koji bi, ako ih Sjedinjene Američke Države prihvate, mogli imati dalekosežne posljedice na ukrajinsku suverenost i teritorijalnu cjelovitost. Kyiv Post navodi četiri glavne točke koje bi trebale biti sastavni dio budućeg mirovnog sporazuma prema kojem bi Washington mogao pristati na zahtjeve Moskve. Prvi od njih je prekid zapadne vojne potpore Ukrajini, uključujući obustavu svih isporuka oružja i vojne obuke za ukrajinske snage. Ovaj zahtjev ima ozbiljan značaj jer bi mogao oslabiti vojnu poziciju Ukrajine u ratnom okruženju.
Drugi ključni zahtjev uključuje priznavanje teritorija pod kontrolom Rusije. To podrazumijeva međunarodno priznanje regija kao što su Krim, Herson, Zaporižje, Donjeck i Luhansk, koje su Rusija anektirala tijekom rata. Ukrajinski dužnosnici ističu da bi takav potez označio prepoznavanje ruske agresije na teritoriju Ukrajine, što bi bilo politički i pravno nepovoljno za Kijev. Treći zahtjev odnosi se na ponovno uspostavljanje statusa ruske kulture, jezika i crkve unutar Ukrajine, što bi omogućilo širenje ruskog utjecaja na unutarnju politiku i kulturu Ukrajine. Ovo bi bilo u suprotnosti s politikama koje su na snazi od 2014. godine, kada je Ukrajina poduzela mjere za smanjenje ruskog utjecaja na svom teritoriju.
Četvrti zahtjev koji je Moskva iznijela odnosi se na povratak uvjeta iz Istanbulskog protokola, koji je predstavljao skup nacrta mirovnih prijedloga između Ukrajine i Rusije. Ovaj protokol uključivao je razmatranje neutralnosti Ukrajine, ograničenja na njezinu vojsku i sigurnosna jamstva koja bi omogućila povlačenje ruskih snaga. Ukrajinske vlasti smatraju da bi prihvatanje tih uvjeta bilo izuzetno štetno za njihovu nacionalnu sigurnost.
Ono što dodatno zabrinjava je pojačana dezinformacijska kampanja koju Rusija vodi, a koja ima za cilj diskreditirati predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, prikazujući ga kao prepreku za mirno rješenje. Takve tvrdnje se, prema izvorima iz ukrajinske vlade, ponavljaju kroz ruske medije, a cilj je stvoriti političku nestabilnost unutar Ukrajine i oslabiti podršku Zelenskom i njegovoj vladi. Ovi napori uključuju i širenje narativa koji bi trebali utjecati na američku javnost, a prema njima, Zelenski bi mogao biti viđen kao politički lider koji opstruira mirovne pregovore.
Intenziviranje američko-ruskih odnosa također se vidi kao ključni faktor koji je omogućio Rusiji da iznese ove zahtjeve s više samopouzdanja. Iako su američki dužnosnici odbili komentirati točne detalje ovih navoda, izvori unutar ukrajinske obavještajne zajednice potvrdili su da su američke vlasti postale pristupačnije za razmatranje ruskih pozicija. U tom kontekstu, bilo bi važno da Ukrajina bude oprezna prema mogućem zaokretu u američkoj vanjskoj politici, koji bi mogao imati dugoročne posljedice po nacionalnu sigurnost Ukrajine.
Iz svega ovoga proizlazi ozbiljan izazov za Ukrajinu, koja se suočava s prijetnjama od strane Rusije koje žele preoblikovati političku i teritorijalnu sliku države prema vlastitim interesima. Mnogi se slažu da bi svaki mirovni plan koji favorizira ruske zahtjeve mogao ugroziti teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i biti štetan za njezinu suverenost. Ukrajinski diplomati i političari suočavaju se s teškim zadatkom da održe jedinstvo i osiguraju da mirovni pregovori ne dovode do kompromisa koji bi mogli dugoročno naškoditi zemlji.
Na kraju, postoji uvjerenje da bi mirovni pregovori trebali prisiliti obje strane da sjednu za pregovarački stol i razmotre opcije za okončanje rata. Međutim, kako se iz svega može naslutiti, izbori za mir neće biti laki, a obje strane morat će donijeti teške odluke koje bi mogle oblikovati budućnost Ukrajine.
