Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), iznio je tvrdnje koje su izazvale brojne političke reakcije, a najviše pažnje privukao je njegov komentar o zahtjevima stranke SDA prema SNSD-u. Naime, Dodik je izjavio da je SDA tražila pomoć SNSD-a u procesu usvajanja Zakona o graničnoj kontroli, konkretno da pomognu u rušenju hitnosti donošenja zakona u Domu naroda, s ciljem da se izmijeni određeni amandman u kojem je spomenuta tabla s natpisom “Dobro došli u Republiku Srpsku”. Ovaj potez, prema Dodiku, bio je motiviran željom da SDA stvori dobru volju kod Bošnjaka i osigura vlast na nivou BiH.
Dodik je istaknuo da je ta odluka ujedno bila i politika ucjena, kojoj SNSD nije pristao. Prema njegovim riječima, SDA je željela izmijeniti zakon kako bi osigurali izbacivanje spomenutih natpisa sa svih graničnih prelaza Republike Srpske. Iako nije pojasnio sve političke motive, Dodik je uvjeren da je iza tih zahtjeva bio interes Bošnjaka, koji je, po njemu, imao za cilj osiguranje boljih pozicija u vlasti na državnom nivou.
Dodikova kritika nije se svodila samo na politiku SDA, već je nastavio s napadima na političare iz Sarajeva, iznoseći tvrdnje o nesposobnosti i neznanju. Spomenuo je primjer Edina Forte, predsjednika Naše stranke, koji, prema Dodikovim riječima, nije znao osnovne geografske informacije vezane za graničnu liniju Republike Srpske, što je, po njemu, pokazatelj nekompetentnosti i nesposobnosti političara koji donose odluke o važnim pitanjima.
U vezi s tim, Dodik je objasnio da je vladavina Republike Srpske imala opravdane razloge za usvajanje dva zakona koja su nedavno prošla kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ovdje se posebno osvrnuo na jedan od ključnih prijedloga – smještanje table “Dobro došli u Republiku Srpsku”. Ta tabla, koja se nalazila na graničnim prijelazima, izazivala je određene političke tenzije u Sarajevu, jer je vladajuća koalicija tražila da se natpis pomjeri 300 metara unutar teritorija, čime bi značajno promijenili simbolički okvir prijelaza između entiteta.
Dodik i SNSD nisu pristali na taj prijedlog i kroz pregovore su uspjeli dogovoriti kompromisnu soluciju – tabla će ostati na postojećem mjestu, ali će biti pomaknuta samo 50 metara od granične linije. Ovaj kompromis bio je uključen u zakon, čime su političke stranke iz Sarajeva, prema Dodiku, prihvatile tu promjenu, iako je on bio uvjeren da nisu u potpunosti razumjeli problematiku koja se odnosi na granične linije.
U svojoj kritici političara u Sarajevu, Dodik je istaknuo kako je pitanje postavljanja table simbolične važnosti za građane Republike Srpske, jer ona predstavlja njihov identitet i suverenitet unutar BiH. Dodik je osudio sve pokušaje da se pomicanjem granične linije i izmjenama zakona minimizira ovaj simbol, smatrajući da se time ugrožava povijest i kulturni identitet Srba.
U zaključku, Dodik je ponovio svoju poziciju u vezi s zakonodavnim procesima u BiH, ističući da SNSD ima jasnu politiku koja štiti interese Republike Srpske, dok istovremeno pokušava očuvati stabilnost unutar BiH. Za njega, zakon o graničnoj kontroli nije bio samo tehničko pitanje, već i ključni politički trenutak u kojem se samo očuvanjem vlastitih simbola i prava može osigurati dostojanstvo i pozicija Srpske unutar države.
Ove izjave Milorada Dodika još jednom pokazuju duboke političke podjele unutar Bosne i Hercegovine, a posebno u odnosima između entiteta. Podjela u pogledu identiteta, simbolike i suvereniteta nastavlja biti kamen spoticanja u političkim pregovorima, čineći svaki pokušaj kompromisa i usaglašavanja još izazovnijim.