Austrija uvodi zabranu marama za djevojčice mlađe od 14 godina: šta nova pravila znače za škole, roditelje i učenice
U Austriji će, s početkom nove školske godine, stupiti na snagu zabrana nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina, što je odluka koja je već izazvala brojne reakcije u javnosti, među roditeljima, nastavnicima i organizacijama koje se bave ljudskim pravima. Prema novim pravilima, koja će se primjenjivati u Beču, Donjoj Austriji i Burgenlandu, školska godina počinje 7.
septembra, a od tog datuma će u školama biti zabranjene “marame koje pokrivaju glavu prema islamskim tradicijama” za djevojčice koje još nisu navršile 14 godina.
Ova odluka, kako prenosi austrijski Standard, odnosi se i na javne i privatne škole, čime se pravilo postavlja vrlo široko i uključuje gotovo sve obrazovne ustanove u tri austrijske pokrajine. Iako vlasti navode da je cilj mjere zaštita djece i očuvanje njihovog slobodnog razvoja, kritičari upozoravaju da se radi o osjetljivom pitanju koje zadire u vjerske slobode, identitet i svakodnevni život brojnih porodica koje žive u Austriji.
Prema objašnjenju nadležnih, postoje određeni izuzeci. Zabrana se neće odnositi na školske događaje, aktivnosti koje se organizuju izvan škole, niti na slučajeve školovanja kod kuće. Drugim riječima, mjera je usmjerena prvenstveno na redovnu nastavu i boravak učenica u školskoj zgradi. Upravo tu nastaje najveća rasprava: da li država ima pravo propisivati odijevanje djece u školama, i gdje se završava zaštita djece, a počinje ograničavanje slobode izbora?
U praksi, ako djevojčica dođe u školu sa maramom, nastavnici će biti obavezni da je zamole da je skine. Ukoliko to ne učini, školska uprava će razgovarati s učenicom i njenim roditeljima, a u slučaju ponovljenih prekršaja slučaj će biti prijavljen regionalnoj prosvjetnoj vlasti.
Nakon toga može uslijediti i pokretanje administrativnog postupka, što pokazuje da se ne radi samo o preporuci ili internom školskom pravilu, nego o formalnoj zabrani sa mogućim sankcijama.
Austrijski ministar prosvjete Christoph Widerker izjavio je da su predviđene kazne u rasponu od 150 do 800 eura, te da se mogu izricati više puta ako dođe do ponovljenog kršenja propisa. Time je jasno da vlasti žele osigurati provođenje odluke kroz finansijski i administrativni pritisak.
Takav model najčešće izaziva dodatne debate, jer se postavlja pitanje hoće li kazne zaista riješiti problem ili će dodatno produbiti tenzije između dijela društva i država koje pokušavaju balansirati između sekularnih principa i prava manjinskih zajednica.
Posebnu pažnju privukla je i odredba prema kojoj djeca i mladi nakon suspenzije od četiri dana neće biti jednostavno udaljeni iz škole. Umjesto toga, predviđeno je da učestvuju u psihosocijalnim programima ili projektima do deset sati sedmično, bilo u školi ili van nje. Ideja je, kako se navodi, da se olakša reintegracija učenika i spriječi njihovo dalje udaljavanje iz obrazovnog sistema.
To pokazuje da austrijske vlasti žele kombinovati disciplinski pristup s pokušajem obrazovne i društvene podrške, umjesto da se problem rješava isključivo kazneno.
Odluka o zabrani marama kod djevojčica mlađih od 14 godina uklapa se u širi evropski trend rasprava o ulozi religijskih simbola u javnim institucijama, posebno u školama. U više država Evropske unije već godinama traju polemike o tome da li je nošenje hidžaba u obrazovnim ustanovama izraz lične slobode ili potencijalni oblik pritiska na djecu.
Austrija je i ranije donosila mjere koje su izazivale slične podjele, a najnovija odluka ponovo otvara pitanje koliko je teško uspostaviti ravnotežu između sekularnog karaktera škole i prava roditelja da odgajaju djecu u skladu sa svojim uvjerenjima.
Za porodice koje će se direktno suočiti s ovom mjerom, posljedice mogu biti vrlo konkretne. Roditelji će morati odlučiti hoće li poštovati nova pravila ili će osporavati odluku pred nadležnim institucijama. Učenice, s druge strane, mogu se naći u neugodnoj situaciji između školskih propisa i porodičnih ili vjerskih uvjerenja.
Stručnjaci za obrazovanje upozoravaju da je posebno važno da škole postupaju pažljivo i bez ponižavanja djece, jer bi nepravilna provedba mogla dovesti do osjećaja stigmatizacije i isključenosti.
U javnoj raspravi već se mogu čuti dva potpuno različita pristupa. Jedni tvrde da država ima pravo propisati neutralnost škole i zaštititi djecu od, kako kažu, ranog nametanja vjerskih praksi. Drugi smatraju da zabrana ne rješava suštinske probleme, nego stvara novu vrstu diskriminacije i poruku da su određene djevojčice manje prihvaćene od drugih.
Upravo zbog toga će naredni mjeseci biti važni za procjenu kako će mjera funkcionisati u stvarnosti, koliko će često biti primjenjivana i kakve će posljedice imati na školsku atmosferu.
Ono što je sigurno jeste da ova odluka neće ostati samo administrativna tema. Ona se dotiče identiteta, integracije, religije, prava djece i odnosa države prema manjinskim zajednicama. Dok školske vlasti pripremaju primjenu pravila, javnost u Austriji i izvan nje pažljivo prati hoće li nova zabrana postati model za druge dijelove zemlje ili će izazvati pravne i političke sporove.
U svakom slučaju, riječ je o mjeri koja će sigurno obilježiti početak školske godine i otvoriti novu rundu rasprava o tome gdje završava sloboda, a počinje država.
