Novi Travnik dobija novu industrijsku priču: švicarska kompanija najavila preseljenje proizvodnje i širenje kapaciteta
Novi Travnik bi u narednim godinama mogao dobiti jednu od značajnijih industrijskih investicija u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Kompanija Tissa Bosnia, koja posluje u okviru švicarske grupacije ImCut Holding AG, najavila je preseljenje dijela proizvodnje iz Švicarske u ovaj srednjobosanski grad, uz planirano ulaganje vrijedno oko 1,5 miliona KM.
Riječ je o projektu koji bi, prema najavama, mogao donijeti nova radna mjesta, proširenje postojećih pogona i snažniji izvoz na evropska i prekomorska tržišta.
O ovoj investiciji razgovarano je tokom sastanka direktora kompanije Adisa Zrne i gradonačelnika Novog Travnika Stjepana Duje. Prema informacijama iz Gradske uprave, pripreme za preseljenje proizvodnje već su započele, dok se potpuna realizacija očekuje tokom 2027. godine. Iako se rok čini dalekim, u industrijskim ulaganjima ovakvog tipa pripremna faza često traje dugo, jer podrazumijeva prilagođavanje prostora, nabavku specijaliziranih mašina, obuku radnika i usklađivanje tehničkih standarda.
Kako je pojašnjeno, kompanija trenutno posluje na približno 5.000 kvadratnih metara, ali će zbog dolaska mašina velikih gabarita biti potrebno dodatno prilagoditi konstrukciju postojećeg prostora. To znači da preseljenje nije samo logističko pitanje, nego i ozbiljan tehnički poduhvat koji zahtijeva građevinske i infrastrukturne intervencije. Upravo takve investicije često imaju dugoročniji efekat od kratkoročnog zapošljavanja, jer stvaraju temelje za stabilniju industrijsku bazu u lokalnoj zajednici.
Šta proizvodi Tissa Bosnia i zašto je ova firma važna za regiju
Tissa Bosnia se bavi proizvodnjom tehničkih tkanina od staklenih vlakana, koje se koriste za izradu brusnih i reznih ploča. Iako na prvi pogled ova industrija ne privlači pažnju široke javnosti, riječ je o vrlo specifičnom i traženom segmentu proizvodnje, bez kojeg je teško zamisliti niz industrijskih procesa.
Takvi proizvodi ulaze u lanac snabdijevanja brojnih proizvođača u metalnoj, građevinskoj i strojarskoj industriji, što ovu firmu čini važnim dijelom šire evropske proizvodne mreže.
Posebno je zanimljivo da je riječ o jednoj od rijetkih kompanija u regiji koja se bavi ovakvom vrstom proizvodnje. Upravo zbog toga, Tissa Bosnia se od konkurencije izdvaja kvalitetom proizvoda i brzinom isporuke. Na tržištu gdje su kupci osjetljivi na rokove i tehničku preciznost, ove dvije prednosti mogu biti odlučujuće.
Konkurencija iz Azije, naročito iz Kine, poznata je po nižim cijenama, ali evropski kupci često biraju dobavljače koji nude sigurnije rokove, bližu logistiku i viši standard kontrole kvaliteta.
Prema riječima direktora Adisa Zrne, kompanija trenutno zapošljava 22 radnika, među kojima je većina žena. To je važan detalj jer pokazuje da projekat već sada doprinosi lokalnoj ekonomiji, ali i da bi planirano proširenje moglo dodatno povećati učešće žena na tržištu rada, što je posebno značajno za sredine u kojima su kvalitetna radna mjesta ograničena.
U praksi, rast ovakvih firmi ne znači samo veći promet za vlasnike, nego i veću sigurnost za porodice radnika, lokalne dobavljače i prateće uslužne djelatnosti.
Izvozna orijentacija i otpornost na krizna kretanja
Jedan od ključnih elemenata poslovanja Tissa Bosne jeste snažna izvozna orijentacija. Kako je istakao Zrno, tržište Bosne i Hercegovine nije presudno za poslovanje kompanije, jer se najveći dio proizvodnje plasira u evropske zemlje, ali i na udaljenija tržišta poput Argentine.
Takva struktura prodaje govori o tome da firma nije vezana isključivo za lokalnu potražnju, nego da se oslanja na širi međunarodni lanac kupaca, što joj daje određenu stabilnost, ali i izlaže većim globalnim rizicima.
Direktor kompanije podsjetio je i na posljedice rata u Iranu, koje su se osjetile kroz nagli rast cijena sirovina i pad potražnje. Taj primjer pokazuje koliko su i firme koje posluju izvan Bosne i Hercegovine ranjive na geopolitičke i tržišne poremećaje. U savremenoj industriji, promjene u cijeni energenata, transporta ili osnovnih materijala mogu brzo utjecati na proizvodne troškove i planove širenja.
Prema navodima iz kompanije, situacija se u međuvremenu stabilizirala, što je omogućilo nastavak planova za ulaganje i razvoj.
U kompaniji procjenjuju da bi nakon preseljenja proizvodnje u Novi Travnik godišnji promet mogao biti gotovo udvostručen. To je ambiciozna prognoza, ali nije neuobičajena kada se proizvodnja premješta u prostor s većim kapacitetima i boljom operativnom efikasnošću. Ako se plan ostvari, to bi značilo ne samo veće prihode za firmu, nego i šansu da se lokalna zajednica pozicionira kao privlačna destinacija za još sličnih investicija u budućnosti.
Podrška Gradske uprave i širi značaj za Novi Travnik
Gradonačelnik Stjepan Dujo poručio je da će Gradska uprava, u okviru svojih nadležnosti, pružiti podršku realizaciji investicije i daljnjem razvoju kompanije. Njegova poruka je važna jer pokazuje kako lokalna vlast posmatra privredu ne samo kao izvor poreza, nego i kao partnera u razvoju zajednice.
U sredinama poput Novog Travnika, gdje je svako novo radno mjesto značajno, saradnja između administracije i poslodavaca često odlučuje hoće li se jedan projekat zaista i realizirati.
Dujo je naglasio da, kada poslodavac gubi, gubi i grad, te da je zbog toga važno razumjeti složenost poslovanja u bosanskohercegovačkom sistemu. Ova izjava otvara i širu temu odnosa prema investitorima u BiH. Brojni privrednici godinama upozoravaju na administrativne prepreke, sporost procedura i nedostatak predvidivosti. Zato je svaka inicijativa koja donosi jasnu institucionalnu podršku važan signal drugim potencijalnim ulagačima da lokalna zajednica želi i može biti partner, a ne prepreka.
Za Novi Travnik, ova investicija ima i simboličku i praktičnu vrijednost. Simbolički, pokazuje da jedan srednji bosanskohercegovački grad može biti zanimljiv ozbiljnim međunarodnim kompanijama. Praktično, može otvoriti prostor za nova zanimanja, veći prihod stanovništva i dugoročno jačanje industrijske slike grada.
U vremenu kada mnoge lokalne zajednice traže način da zadrže mlade i kvalifikovane radnike, svako proširenje proizvodnje i svako novo radno mjesto dobija mnogo veći društveni značaj od same poslovne statistike.
Na kraju, slučaj Tissa Bosne pokazuje da industrijski razvoj u Bosni i Hercegovini i dalje postoji tamo gdje se spoje znanje, tržište i dugoročna strategija. Ako se planovi za 2027. godinu ispune, Novi Travnik bi mogao dobiti ne samo novu proizvodnu liniju, nego i važan primjer kako lokalna ekonomija može rasti kroz saradnju sa stranim ulagačima.
U zemlji koja se često suočava s odlaskom radne snage i nedostatkom ulaganja, ovakve priče nude prijeko potrebnu dozu optimizma i konkretan dokaz da industrija još uvijek može biti pokretač razvoja.
