Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, nastavio je sa svojom kontroverznom politikom odbijanja saradnje sa državnim institucijama BiH, a njegov posljednji intervju za zagrebački RTL dodatno je podigao prašinu. U ovom intervjuu, Dodik je izložio svoje stavove o mogućem privođenju od strane policije Suda BiH i SIPA-e te o sigurnosnim pitanjima koja se tiču njegovog statusa u RS. Iako su novinari pokušali dobiti jasne odgovore na ključna pitanja, Dodik je izbjegao konkretne odgovore, dajući političke izjave koje su izazvale dodatnu zabrinutost.
Na pitanje hoće li policija Republike Srpske intervenirati ukoliko ga bude trebalo privesti, Dodik je odgovorio sa “Pitajte policiju”, ostavljajući dojam nesigurnosti u vezi sa reakcijom svojih vlasti. Međutim, nastavio je izjavljivati kako ne vjeruje da će do toga doći. Upitan da li bi policija RS dopustila njegov privođenje, Dodik je izjavio da je sigurnost predsjednika i institucija RS prioritet, te da “policija neće dopustiti nikakve pokrete te vrste”.
Kada su novinari postavili pitanje hoće li se dobrovoljno odazvati na poziv za ispitivanje, Dodik je jasno izjavio da nema razloga za to. On smatra da institucije koje traže njegovu ispitivanje nisu u skladu sa Ustavom i da djeluju na osnovu naloga stranih faktora. Također, Dodik je spomenuo da se cijeli slučaj odnosi na muslimanske političke aktere koji, prema njegovim riječima, pokušavaju poduzeti mjere protiv RS-a. Tvrdi da taj proces neće uspjeti jer je on siguran u poziciju Republike Srpske i njen opstanak.
Pitanje mogućeg incidenta između policije RS i Suda BiH ili SIPA-e bilo je jedno od ključnih u intervjuu. Na to je Dodik odgovorio sa “Naravno da će ući”, implicirajući da bi policija RS reagirala u slučaju pokušaja njegovog privođenja. Ipak, on je istovremeno tvrdio da “nema potrebe za sukobom” te da ne želi da se takav incident dogodi, iako je ranije u intervjuu davao sugestiju da bi takav događaj mogao završiti “pozitivnim incidentom”.
Odgovarajući na pitanje zašto se ne bi odazvao na poziv, Dodik je ponovio da “to nije sud ni tužilaštvo predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine”, čime je želio naglasiti da ne priznaje autoritet državnih institucija. Ove izjave ponovno ukazuju na njegovu dugogodišnju politiku odbijanja suradnje s institucijama BiH, što stvara napetosti u zemlji. Ovaj njegov stav dodatno je podgrijao političke razmirice, jer mnogi smatraju da su takve izjave i postupci duboko protivni Ustavu BiH i zakonima države.
Kao odgovor na novinarska pitanja o kontradiktornosti njegovih stavova, Dodik je bio vrlo defanzivan, tvrdeći da nije “kontradiktoran” te da novinari pokušavaju izvući nešto što nije bilo izrečeno. “Veoma sam dosljedan”, rekao je Dodik, odgovarajući na optužbe da se njegove izjave ne poklapaju sa stvarnom situacijom.
Nakon što su novinari nastavili s pitanjima o mogućem incidentu, Dodik je odgovorio da je incident neizvjestan i da će policija na kraju reagirati. Međutim, ponovno je naglasio da nema potrebe za daljnjim eskaliranjem situacije, te da bi takav konflikt bio besmislen. U tom trenutku, intervju je iznenada prekinut, jer je Dodik odlučio napustiti razgovor.
Dodikov intervju ponovo pokazuje njegov nepopustljiv stav prema državnim institucijama BiH, kao i njegovu politiku da se protivi svakoj vrsti centralizacije vlasti. Iako on tvrdi da neće doći do sukoba, njegov odgovor na pitanja o mogućem incidentu jasno ukazuje na napetost koja postoji između vlasti Republike Srpske i državnih vlasti u BiH. I dok mnogi vide njegove izjave kao politički motivirane, izuzetno je jasno da Dodik ne planira odustati od svoje strategije koja se protivi mnogim zakonima i odlukama na državnom nivou. Ovaj incident samo je jedan od mnogih u nizu u kojem se Dodik ponaša kao lider koji nastavlja gurati Republiku Srpsku prema konfliktu s ostatkom zemlje.
Dodikovo ponašanje i izjave i dalje izazivaju podijeljena mišljenja među političarima i građanima BiH. Iako neki podržavaju njegovu politiku kao način očuvanja interesa Republike Srpske, mnogi smatraju da takav stav ugrožava stabilnost zemlje i otežava proces pomirenja nakon rata. Politička kriza koju je Dodik pokrenuo može imati dugoročne posljedice za mogućnost dogovora i suradnje između entiteta. Ako nastavi s odbijanjem suradnje s institucijama BiH, situacija bi mogla eskalirati, s time da je pitanje kako će reagirati međunarodna zajednica i susjedne zemlje. U konačnici, Dodik se suočava s izazovom balansiranja između svojih političkih ambicija i nužnosti postizanja domaćih i međunarodnih kompromisa koji bi osigurali dugoročni mir i stabilnost u zemlji.