Geopolitičke tenzije u Bosni i Hercegovini: Uticaj Rusije na unutrašnje političke dinamike
U savremenom geopolitičkom okruženju, Bosna i Hercegovina (BiH) postaje sve više predmet interesovanja velikih sila, a posebno Rusije. Uoči važnog sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koji će se održati 31. oktobra, ruski predstavnici će predstaviti izvještaj o stanju u BiH. Ovaj izvještaj, koji će biti pripremljen od strane vlasti entiteta Republika Srpska, može imati dalekosežne posljedice po unutrašnju politiku zemlje. U ovom kontekstu, važno je razumjeti kako se geopolitičke tenzije manifestiraju unutar BiH i kakav uticaj one imaju na svakodnevni život građana.
Milorad Dodik, lider SNSD-a i trenutni predsjednik Republike Srpske, bio je nedavno u Rusiji gdje je razgovarao sa ministrom vanjskih poslova, Sergejom Lavrovom. Tokom ovog susreta, Lavrov je naglasio da će Rusija iskoristiti svoje predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN-a da preispita Dejtonski sporazum iz 1995. godine, koji je okosnica mira u BiH. Ovakva izjava izazvala je zabrinutost među političkim liderima, posebno u Sarajevu, gdje se strahuje od mogućih destabilizirajućih efekata. U tim trenucima, prisjetimo se da je Dejtonski sporazum bio rezultat višegodišnjih ratnih sukoba i njegovo preispitivanje može otvoriti Pandorinu kutiju nesigurnosti.
Ruska podrška i unutrašnji politički pritisci
Razgovori između Dodika i Lavrova ukazuju na to da Rusija želi postati aktivniji igrač u unutrašnjim poslovima BiH. Dodik je izrazio stav da Rusija ima pravo da pokrene raspravu kao garant Dejtonskog sporazuma, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među političkim akterima u BiH. U ovome, Dodik se poziva na povijesne veze između Republike Srpske i Rusije, koje sežu duboko u prošlost. Tokom ranijih događaja, Dodik je na društvenim mrežama istakao da će rusko predsjedavanje donijeti priliku da se istaknu ‘prava srpskog naroda’, što dodatno ukazuje na etničke tenzije u zemlji.
Dok u Sarajevu prevladava osjećaj zabrinutosti zbog ruskog uticaja, u Banjaluci, Dodik i njegovi saveznici smatraju da je međunarodni pritisak na Republiku Srpsku politički motivisan. Oni zahtijevaju podršku Rusije i drugih saveznika da bi osigurali svoja prava i interese na globalnoj sceni. Ova situacija otkriva duboke podjele unutar BiH, gdje je svaka strana spremna da traži vanjsku podršku kako bi ojačala svoje pozicije. Primjerice, nedavne izjave visokih zvaničnika iz Republike Srpske sugerišu da oni vide Rusiju kao ključnog partnera u borbi protiv onoga što smatraju nepoštenim pristupom međunarodne zajednice.
Reakcije na najavljeni sastanak u Vijeću sigurnosti
Reakcije na najavljeni sastanak Vijeća sigurnosti su bile burne. Iz Sarajeva dolaze poruke da je Moskva spremna da podrži Dodika u njegovim političkim ambicijama, dok se istovremeno smatra da je ovo pokušaj da se legitimizuje kršenje međunarodnih normi i institucija. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, izrazio je zabrinutost i naglasio da će se lično prisustvovati sastanku kako bi iznio stavove BiH, što pokazuje ozbiljnost situacije i potrebu za međunarodnom pažnjom. Komšić je također ukazao na važnost jedinstvenog stava BiH prema vanjskim faktorima, naglašavajući da je jedinstvo ključno za očuvanje mira i stabilnosti.
U ovom kontekstu, Vijeće sigurnosti UN-a ima ključnu ulogu. Njihovo odlučivanje o produženju mandata misije EUFOR “Althea” i izvještaju visokog predstavnika može značajno uticati na stabilnost u BiH. Ove odluke ne utiču samo na sigurnost, već i na političke odnose unutar zemlje, gdje se tenzije između etničkih grupa dodatno produbljuju. Na primjer, odluke ovog tijela često se doživljavaju kao potporne ili opstruktivne od strane različitih političkih aktera, što dodatno komplikuje već napetu situaciju.
U svakom slučaju, situacija u BiH ostaje napeta, a uticaji stranih sila, posebno Rusije, postaju sve izraženiji. Kako će se razvijati događaji u narednim danima i sedmicama, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno: Bosna i Hercegovina će i dalje biti na raskrsnici između prošlosti i budućnosti, dok se borba za političku moć nastavlja. Ova kompleksna situacija zahtijeva pažnju javnosti i međunarodnih aktera, s obzirom na to da svaka odluka može imati dugoročne posljedice za sve građane BiH.
