Dženan Đonlagić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nedavno je iznio svoje stavove o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, osvrćući se na poteze vladajuće koalicije, smjene kadrova iz SNSD-a i izazove koji se pojavljuju unutar političkog sustava zemlje. U intervjuu za „Slobodnu Bosnu“, Đonlagić je oštro kritikovao trenutne poteze vlasti, ističući da Bosna i Hercegovina pod sadašnjim vođstvom ne pokazuje naznake napretka. Smatra da bi država mogla postati snažnija ako bi se ozbiljnije pristupilo reformama, dok bi Republika Srpska mogla postati slabija nego ikada prije. Đonlagić je ukazao na nekoliko ključnih problema, među kojima su loša raspodjela budžetskih sredstava i neodgovorno upravljanje državnim financijama.
Jedan od najistaknutijih kritika koje je Đonlagić iznio odnosio se na budžet državnih institucija. Naime, prema njegovim riječima, u budžetu za 2025. godinu nije predviđeno dovoljno sredstava za novu tehnologiju koja bi omogućila organizaciju fer i poštenih izbora. Uz to, Centralna banka BiH transferira sredstva koja bi trebala biti namijenjena za financiranje državnih institucija, dok ta sredstva zapravo završavaju u rukama entiteta, što je za Đonlagića pravi skandal. Ovakva praksa, prema njegovim riječima, nije u skladu s Zakonom o Centralnoj banci BiH, koji propisuje da 60% dobiti ove institucije ide u državnu blagajnu. Đonlagić je upozorio da bi ta sredstva trebala biti korištena za jačanje institucija poput Oružanih snaga BiH i za pregovarače koji bi se bavili integracijom BiH u EU, a ne za podršku entitetima. Ovaj potez vlasti on vidi kao izraz neodgovornosti i neozbiljnosti u upravljanju zemljom, čime BiH gubi potrebnu stabilnost za daljnji razvoj.
Đonlagić je također komentirao zatišje u političkoj sceni, koje je uslijedilo nakon najava političara iz Trojke (koalicije stranaka: SDP, Naša stranka, NiP). Trojka je, prema njegovim riječima, napravila ozbiljan politički kalkul, jer su najprije smijenili ministre iz SNSD-a, poput Staše Košarca i Srđana Amidžića, ali nisu uspjeli donijeti stvarne promjene. On smatra da političari iz Trojke sada moraju slušati šta će reći Dragan Čović, lider HDZ-a, jer su njihovi politički planovi u velikoj mjeri ovisni o tome kako će se odnositi prema njemu. Đonlagić također ukazuje na licemjerje i neiskrenost u izjavi Zlatka Nikšića, lidera SDP-a, koji je izjavio da su Dodik i Čović spremni na suradnju, ali se kasnije situacija drastično promijenila, što sada zvuči kao politička obmana.
U odgovoru na pitanje o mogućoj političkoj krizi i nastavku status quo do sljedećih općih izbora, Đonlagić je jasno izrazio svoje mišljenje. On smatra da će situacija u Parlamentu BiH ostati praktički ista do 2026. godine, jer će se politička suradnja između SNSD-a i HDZ-a nastaviti, a Trojka neće biti u mogućnosti donijeti značajnije promjene. Ističe da je Dodik već uspostavio snažnu kontrolu nad političkim procesima, a Čović također neće biti sklon mijenjanju partnera. Trojka se, prema njegovom mišljenju, mora prilagoditi ovim okolnostima jer neće biti u mogućnosti ostvariti svoj politički program bez suradnje sa strankama iz opozicije.
S obzirom na političku krizu, Đonlagić se osvrnuo i na najave o novom Ustavu RS-a i secesionističke planove unutar tog bh. entiteta. On smatra da se situacija u Republici Srpskoj neće smiriti sve dok Milorad Dodik i drugi lideri iz tog entiteta nastavljaju s planovima za podjelu zemlje. On vjeruje da će u narednim mjesecima institucije države BiH poduzeti konkretne korake kako bi se suočile s nepravilnostima i zakonitim akcijama prema liderima iz entiteta. Dodik, Stevandić i Višković moraju biti odgovorni za svoje postupke i neće biti pošteđeni od zakonskih mjera. Prema Đonlagiću, BiH će iz ovog političkog kaosa izaći jača i stabilnija, dok će Republika Srpska postati slabija nego ikada.
Zaključno, Đonlagić je naglasio da politička situacija u BiH zahtijeva hitnu promjenu i odgovorno vođenje, jer trenutni trendovi prijete daljnjom destabilizacijom zemlje. Smatra da će pravi izazov za BiH biti sposobnost državnih institucija da se suprotstave negativnim utjecajima iz entiteta, dok istovremeno osiguravaju progresivni politički smjer prema EU i modernizaciji.
