Estanislao Soria bio je ugledni član katoličke zajednice na Filipinima, zaposlen na jednom katoličkom univerzitetu u Manili gdje je pomagao u obrazovanju budućih svećenika i dušebrižnika. Nakon što je 1988. godine zaređen za katoličkog svećenika, Estanislao je s velikom posvećenošću i vjerom služio svojoj crkvi. Ipak, u njegovom srcu i umu su, kako sam priznaje, tinjale duboke sumnje — posebno u jedno od temelja katoličke doktrine, koncept Svetog Trojstva.
Njegova potraga za istinom krenula je iznenađujuće i neočekivano. Sve je počelo kada je čuo izjavu tadašnjeg upravnika pokrajine Mindanao, Nura Misuarija, koji je tvrdio da su svi stanovnici tog ostrva u prošlosti bili muslimani. Kao uporan intelektualac i vjernik, Estanislao je odlučio istražiti tu tvrdnju kako bi je ili potvrdio ili opovrgnuo. Želio je, na osnovu historijskih i socioloških dokaza, razjasniti tu dilemu.
Međutim, kako sam ističe, istraživanje je donijelo neočekivane rezultate. Sve što je do tada znao o muslimanima pokazalo se netačnim. Prvobitno je smatrao da su muslimani primitivni i da je njihova vjera nešto što treba mijenjati i preobratiti. No, kroz dublje proučavanje i upoznavanje s muslimanskom tradicijom, naukom i vrijednostima, njegov pogled se promijenio — do te mjere da je zapravo on sam bio preobraćen.
Posebno dubok utisak na njega ostavilo je čitanje apokrifnog Evanđelja po Barnabi, spisa koji negira Isusovu smrt na križu i najavljuje dolazak poslanika po imenu Muhammed. Ovaj tekst, koji je izvan zvaničnih kršćanskih kanona, u mnogome je korespondirao s islamskim učenjem i dodatno potvrdio Estanislaovu sumnju u prethodno naučeno.
Njegova odluka da prihvati islam bila je hrabar i težak korak. Dana 2. septembra 2002. godine, Estanislao Soria je zvanično postao musliman i uzeo novo ime – Muhammed. Iako je došao do uvjerenja koje je smatrao istinitim, nije bilo lako izabrati novi put. Filipini su, naime, zemlja u kojoj većina stanovništva pripada katoličkoj vjeri, a njegova porodica i prijatelji nisu lako prihvatili njegovu odluku. Njegov stariji brat, na primjer, kako Muhammed kaže, “u teoriji ga poštuje, ali u praksi samo toleriše.”
Ipak, nije bio sam. Jedan od prvih ljudi koji su mu pružili podršku bio je poznati katolički teolog Robert Freyes, kod kojeg je Muhammed ranije bio asistent. Ova podrška značila mu je mnogo i pomogla mu je da se osjeća sigurnije u novom identitetu.
Danas Muhammed Soria aktivno djeluje u Da’wa pokretu na Filipinima, promovišući islam i pomažući ljudima da upoznaju njegov put. Obavio je hadž u Mekki, što predstavlja vrhunac islamske pobožnosti, i nakon života u celibatu kao katolički svećenik, oženio se i započeo novu porodicu.
Zanimljivo je da, uprkos promjeni imena i vjere, mnogi ga i dalje oslovljavaju s “otac Stan” — kako katolici, tako i neki muslimani. Njegovi arapski prijatelji čak su mu savjetovali da zadrži svoje staro ime kao podsjetnik i svjedočanstvo nevjerovatne životne transformacije, koja pokazuje kako se duboka promjena srca i duha može dogoditi ljudima koji iskreno tragaju za istinom.
Priča Muhammeda Sorie jasno pokazuje da put do istine nije uvijek lak ili pravolinijski. Često zahtijeva sumnju, istraživanje, unutrašnje borbe i ogromnu hrabrost da se preispitaju vlastita uvjerenja i identiteti. Ono što je najvažnije, kako on sam kaže, jeste iskrenost namjere i čvrsta vjera u ono što se iznutra osjeti kao istina prenosi senzorbih.ba
