Austrija uvodi zabranu hidžaba za djecu u školama
U srijedu, 26. aprila 2023. godine, austrijska ministrica za integracije, porodicu i pitanja Evropske unije, Claudia Plakolm, najavila je donošenje zakona koji će zabraniti nošenje hidžaba za djecu mlađu od 14 godina u školama. Ova odluka dolazi usred sve većih rasprava o integraciji muslimanske zajednice u Austriji, kao i o pravima djece i njihovim slobodama. Plakolm je jasno ukazala na to da će zabrana stupiti na snagu na jesen, a zakon će se primjenjivati u svim javnim i privatnim školama.
Ministrica Plakolm je dodatno naglasila važnost provođenja ovog zakona, ističući da će nepoštivanje dovesti do razgovora s porodicama, a moguće su i novčane kazne koje se kreću od 150 do 1.000 eura za roditelje. Ova mjera izaziva burne reakcije među različitim društvenim grupama. Dok se neki građani nadaju da će ona pomoći u jačanju sekularizma u obrazovnom sistemu, drugi smatraju da je riječ o diskriminaciji koja dodatno podriva socijalnu koheziju.
Reakcije na zabranu
Reakcije na ovu odluku su bile podijeljene i intenzivne. Mnogi kritičari, uključujući predstavnike Islamske vjerske zajednice u Austriji (IGGO), upozoravaju da će ova zabrana imati negativan utjecaj na djecu i društvo u cjelini. IGGO je oštro osudio odluku, ističući da je ona simbolična politika koja šteti demokratiji i socijalnoj koheziji. “Ova zabrana neće doprinijeti mirnom suživotu, već će dodatno stigmatizirati i marginalizirati djecu koja već jesu u ranjivim pozicijama,” naveli su u svom saopćenju, naglašavajući da bi ovakva politika mogla stvoriti podjele među različitim vjerskim i etničkim grupama u društvu.
Jedan od glavnih argumenata koji je iznijela ministrica Plakolm jeste da hidžab predstavlja simbol ugnjetavanja, dok krst ili kipovi nisu. Ova tvrdnja izazvala je dodatne polemike, jer mnogi smatraju da je riječ o dvostrukim standardima koji su protivni principima slobode vjeroispovijesti. U društvu koje se ponosi svojim načelima slobode izražavanja, ovakve izjave postavljaju pitanje o pravima pojedinca i mogućnostima izražavanja vlastitih uvjerenja. Tim više, mnogi roditelji smatraju da je njihovo pravo na izbor kako će odgajati svoju djecu neotuđivo.
Pravni okvir i prethodne odluke
Ustavni sud Austrije je 2020. godine poništio sličnu zabranu, naglašavajući da je ona bila usmjerena prema muslimanskoj populaciji i da je povrijedila njihove vjerske slobode. Odluka iz 2020. godine bila je rezultat široke debate o pravima manjina i potrebi za zaštitom vjerskih sloboda, a analitičari smatraju da nova zabrana može naići na pravne izazove s obzirom na prethodnu praksu i osjetljivost pitanja vjerskih sloboda u zemlji.
Ova situacija u Austriji nije izolovana, već odražava širu sliku o pitanjima identiteta, integracije i prava manjina u Evropi. Dok se mnogi evropski lideri suočavaju s izazovima koje postavlja rastuća populacija imigranata, pitanja poput prava na nošenje hidžaba postaju simboli šireg sukoba između sekularizma i religijske slobode. Osim toga, zabrana hidžaba za djecu u austrijskim školama može imati dublje društvene posljedice, podstičući predrasude i netoleranciju prema muslimanskoj zajednici.
Pogled unaprijed
Kada se približava jesen, kada bi zabrana trebala stupiti na snagu, očekuje se da će se intenzivirati rasprave među različitim grupama građana, vladinim institucijama i organizacijama za ljudska prava. Mnogi se pitaju kako će ova zabrana uticati na svakodnevni život djece i njihovih porodica. Hoće li se djeca odgajati u okruženju koje ih osnažuje ili će se suočiti s stigma koja bi mogla uticati na njihovu samo-percepciju i društvene interakcije?
U ovom kontekstu, ključno je otvaranje dijaloga o pravima i slobodama svih građana, bez obzira na njihovu vjeru ili kulturnu pripadnost. Zabrana nošenja hidžaba za djecu nije samo pravno pitanje, već i etičko pitanje koje zahtijeva pažljivo razmatranje i poštovanje ljudskih prava. Ova tema će sigurno ostati centralna tačka u političkim raspravama u Austriji i šire, otvarajući vrata za daljnje analize i promišljanja o budućnosti društava koja teže inkluzivnosti i jednakosti. Istovremeno, važno je napomenuti da će različite nevladine organizacije i aktivisti nastaviti pratiti ovaj proces, s ciljem zaštite prava djece i unapređenja dijaloga između različitih zajednica.
