Nove cijene električne energije u BiH: Šta građani trebaju znati
Od 1. septembra 2023. godine, Elektroprivreda BiH uvela je nove cijene električne energije koje donose značajne promjene u životima građana. Ove promjene nisu samo puki administrativni potezi; one će imati direktan uticaj na kućne budžete i svakodnevne životne troškove građana. Uz već postojeće pritiske uzrokovane inflacijom i rastom troškova života, ovo poskupljenje dodatno otežava situaciju onima koji se bore sa sve većim finansijskim opterećenjima.
Struktura novih tarifa
Nova struktura tarifa je postavljena tako da se primjenjuju tri različite blok tarife prema visini potrošnje električne energije. Prva tarifa, poznata kao zelena blok tarifa, primjenjuje se na potrošnju do 350 kWh mjesečno. Ova tarifa je osmišljena kako bi se podržala manja domaćinstva i potrošači koji pažljivo upravljaju svojom potrošnjom. Druga tarifa, plava blok tarifa, obuhvata potrošnju između 351 i 1.000 kWh, dok se crvena blok tarifa koristi za potrošnju iznad 1.000 kWh, predstavljajući najveći trošak za korisnike. Ova struktura tarifa nije samo administrativna, već može značajno uticati na krajnje korisnike, posebno na one s višom potrošnjom, kao što su veće porodice ili domaćinstva sa mnogo električnih uređaja.
Uticaj poskupljenja na budžete građana
Većina stručnjaka je jasno ukazala na moguće posljedice ovih poskupljenja. Iako je Elektroprivreda BiH prvobitno najavila povećanje cijena u rasponu od 4,8 do 8 posto, stvarnost na terenu pokazuje da su ta poskupljenja značajno veća. Naime, računi za zelenu tarifu su porasli za skoro 11 posto, dok su cijene plave tarife zabilježile rast od 14,68 posto. Crvena tarifa, koja se najviše pogađa, zabilježila je poskupljenje veće od 18 posto. Ova situacija dodatno opterećuje građane koji se bore s inflacijom i rastućim troškovima života, gubeći tako finansijsku sigurnost i stabilnost.
Faktori koji utiču na povećanje cijena
Jedan od ključnih razloga za ovakva poskupljenja leži u nefunkcionalnosti rudnika i smanjenju proizvodnje električne energije. BiH je, nakon niza godina kao izvoznica, postala uvoznik električne energije, što dodatno komplikuje situaciju. Ovaj preokret se može pripisati brojnim faktorima, uključujući neadekvatnu infrastrukturu i nedostatak investicija u obnovu i modernizaciju rudarskih i energetskih kapaciteta. Adisa Omerbegović-Arapović, redovna profesorica ekonomije na Internacionalnom Burch univerzitetu, ističe da su problemi sa rudnicima rezultirali gubicima koji se prenose na krajnje korisnike. U isto vrijeme, neophodno je napomenuti da se ovakva situacija ne može promatrati izolovano, već u kontekstu šireg ekonomskog okruženja koje obuhvata i političke odluke, kao i upravljanje prirodnim resursima.
Ekonomija i energetska politika
Pitanje energetske politike u BiH postaje sve važnije s obzirom na trenutnu situaciju. Zašto BiH, sa svojim bogatim prirodnim resursima, ne koristi potencijal kao neto izvoznik električne energije? Omerbegović-Arapović naglašava da se trenutna situacija može promijeniti ukoliko se bolje upravlja resursima i poveća proizvodnja. Naime, trenutna cijena uvoza električne energije, koja se kreće od 4 do 5 puta veća nego ranije, dodatno opterećuje tržište i povećava troškove za krajnje korisnike. U trenutku kada građani već osjećaju posljedice inflacije i rasta troškova života, neophodno je da se donesu hitne mjere kako bi se stabilizovalo tržište električne energije.
Zaključak: Šta dalje?
Na kraju, jasno je da nova poskupljenja električne energije donose dodatne izazove za građane BiH. S obzirom na sve veće troškove, važno je da se vlasti uključe u rješavanje problema i donesu mjere koje će smanjiti pritisak na kućne budžete. Mogućnosti su brojne, od subvencija za najugroženije potrošače do investicija u obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, bilo bi korisno razviti strategije koje će omogućiti održivu energetsku politiku koja će osigurati stabilnost cijena i povećati proizvodnju, a time i smanjiti potrebu za uvozom električne energije. U suprotnom, građani će i dalje snositi posljedice lošeg upravljanja i neefikasnosti javnih preduzeća, s dalekosežnim posljedicama po ekonomsku stabilnost i kvalitet života.
