Više od 5.000 poništenih vozačkih dozvola u BiH: gdje je problem najizraženiji i šta nam govori ova statistika
Prema podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), zbog stjecanja četiri kaznena boda do sada je poništeno ukupno 5.375 vozačkih dozvola. Ovaj podatak nije samo administrativna statistika, nego i važan pokazatelj stanja saobraćajne kulture, disciplinske odgovornosti vozača i efikasnosti sistema sankcionisanja u Bosni i Hercegovini.
Poništavanje vozačke dozvole zbog kaznenih bodova predstavlja jednu od najstrožijih mjera u oblasti drumskog saobraćaja, jer znači da je vozač tokom određenog perioda višestrukim prekršajima pokazao ozbiljan nedostatak opreza ili poštovanja propisa.
Od ukupnog broja poništenih dozvola, 4.793 slučaja odnose se na muškarce, dok je 582 dozvole poništeno ženama. To znači da muškarci čine gotovo 89 posto svih vozača kojima je dozvola poništena po ovoj osnovi, dok žene učestvuju sa oko 11 posto. Ovakav odnos već godinama prati slične obrasce u saobraćajnim statistikama u regionu, gdje su muškarci češće zastupljeni među vozačima koji čine ozbiljnije prekršaje.
Razlozi za to su višeslojni: od veće izloženosti vožnji, preko izraženijeg rizikovanja u saobraćaju, pa do društvenih obrazaca ponašanja koji utiču na stav prema pravilima i kaznama.
Gradovi i općine s najvećim brojem poništenih dozvola
Uvidom u Portal otvorenih podataka IDDEEA-e BiH i pregledom statistike prema lokalnim zajednicama, jasno je da se broj poništenih vozačkih dozvola značajno razlikuje od grada do grada. Na vrhu liste nalazi se Banja Luka, gdje je zbog četiri kaznena boda poništeno ukupno 275 vozačkih dozvola. Od tog broja, 234 dozvole poništene su muškarcima, a 41 ženama.
Banja Luka je i po broju registrovanih vozila, gustini saobraćaja i urbanoj dinamici jedan od najopterećenijih centara u Republici Srpskoj, pa ovakav rezultat ne iznenađuje u potpunosti, ali svakako ukazuje na potrebu za dodatnim preventivnim mjerama.
Na drugom mjestu je Ilidža, gdje je poništeno ukupno 227 vozačkih dozvola. Među njima je 201 muškarac i 26 žena. Ilidža, kao jedna od najprometnijih općina u Kantonu Sarajevo, trpi veliki tranzitni pritisak, česte gužve i složene saobraćajne tokove, što povećava vjerovatnoću prekršaja. Treće mjesto zauzima Novi Grad Sarajevo, gdje je ukupno poništeno 211 vozačkih dozvola – 188 muškarcima i 23 ženama.
Ova sarajevska općina, zbog velike gustoće stanovništva, poslovnih zona i dnevnih migracija, već godinama predstavlja jedno od ključnih mjesta za analizu saobraćajnog ponašanja u zemlji.
Na četvrtom mjestu nalazi se Bijeljina sa 199 poništenih vozačkih dozvola, od čega 176 pripada muškarcima, a 23 ženama. Peto mjesto zauzima Prijedor s ukupno 191 poništenom dozvolom, pri čemu se 181 slučaj odnosi na muškarce, a 10 na žene. Šesta je Zenica sa 185 poništenih vozačkih dozvola – 150 muškaraca i 35 žena. Zenica, kao industrijski i saobraćajno važan grad, ima specifičan miks lokalnog i tranzitnog saobraćaja, što često dovodi do većeg broja kontrola i prekršaja.
Na sedmom mjestu je Tuzla s ukupno 148 poništenih vozačkih dozvola. Od toga su 122 muškarca i 26 žena. Osmo mjesto zauzima Novo Sarajevo sa 137 poništenih vozačkih dozvola, među kojima je 114 muškaraca i 23 žene. Deveta je Gradačac, gdje je poništeno ukupno 135 vozačkih dozvola – 120 muškarcima i 15 ženama. Prvih deset zaključuje Doboj, gdje je zbog četiri kaznena boda poništeno 130 vozačkih dozvola. U ovom gradu 121 slučaj odnosi se na muškarce, a devet na žene.
Ove brojke pokazuju da nisu samo najveći urbani centri problematični; i manja, ali prometno značajna mjesta bilježe visok stepen saobraćajnih prekršaja.
Šta znači poništenje vozačke dozvole zbog četiri kaznena boda?
Poništenje vozačke dozvole zbog stjecanja četiri kaznena boda nije tek formalnost, nego ozbiljna mjera kojom se pokušava zaustaviti ponavljanje saobraćajnih prekršaja. Kazneni bodovi se u pravilu dodjeljuju za prekršaje koji ugrožavaju sigurnost svih učesnika u saobraćaju: prekoračenje brzine, vožnju pod utjecajem alkohola, prolazak kroz crveno svjetlo, nepropisno preticanje, korištenje mobilnog telefona tokom vožnje i druge rizične radnje.
Kada vozač prikupi dovoljan broj bodova, sistem ga prepoznaje kao osobu koja je kontinuirano ignorisala pravila, zbog čega mu se oduzima pravo upravljanja vozilom.
U praksi, ovakve mjere imaju dvojaku svrhu. S jedne strane, one djeluju kazneno, jer sankcionišu vozača koji je počinio niz prekršaja. S druge strane, imaju i preventivni karakter, jer šalju poruku da ponavljanje opasnog ponašanja nije prihvatljivo i da će institucije reagovati.
U zemlji u kojoj se i dalje bilježi veliki broj saobraćajnih nezgoda, posebno onih s teškim posljedicama, ovakvi podaci su podsjetnik da sigurnost na cestama zavisi i od dosljednog provođenja zakona.
Zašto su muškarci znatno češće među vozačima s poništenom dozvolom?
Dominacija muškaraca u ovoj statistici otvara šire pitanje saobraćajne kulture i ponašanja iza volana. Iako se ne može govoriti o univerzalnom pravilu, istraživanja u mnogim zemljama pokazuju da muškarci češće od žena preuzimaju rizik u vožnji, brže razvijaju toleranciju na prekršaje i lakše ulaze u konfliktne situacije u saobraćaju. U praksi to znači više brzine, više agresivne vožnje i više situacija koje završavaju prekršajnim sankcijama.
U Bosni i Hercegovini, gdje su kazneni bodovi instrument za praćenje ozbiljnih i ponavljanih kršenja propisa, takav obrazac postaje posebno vidljiv.
Međutim, sama statistika ne bi smjela ostati samo broj u izvještaju. Ona bi trebala biti polazište za dublju raspravu o tome kako unaprijediti edukaciju vozača, koliko su efikasne kampanje o sigurnosti u saobraćaju i da li su sankcije dovoljno praćene preventivnim programima. U mnogim evropskim državama, uz kazne se razvijaju i dodatni modeli obuke, psiholoških procjena i obaveznih edukacija za vozače koji ponavljaju prekršaje.
Takav pristup pomaže da se ne radi samo o kažnjavanju, nego i o promjeni ponašanja.
Lokalne zajednice s najmanje evidentiranih slučajeva
Dok je Banja Luka na vrhu liste s 275 poništenih dozvola, na drugoj strani statistike nalazi se čak sedam lokalnih zajednica u kojima je zabilježen samo po jedan slučaj. To su Bosansko Grahovo, Gornji Vakuf-Uskoplje, Konjic, Kupres, Lopare, Rudo i Tomislavgrad. U ovim sredinama broj registrovanih vozača, gustina saobraćaja i frekvencija kontrola znatno su niži nego u većim urbanim centrima, što djelimično objašnjava i manji broj slučajeva.
Ipak, i jedan poništeni dokument podsjeća da se saobraćajna odgovornost mora njegovati u svakoj sredini, bez obzira na veličinu i prometni intenzitet.
Ovakvi podaci mogu poslužiti i lokalnim vlastima, policijskim strukturama te institucijama zaduženim za saobraćajnu sigurnost da preciznije planiraju aktivnosti. Gdje su brojevi visoki, potrebni su pojačani nadzor, bolja infrastruktura, jasnija signalizacija i ciljana edukacija. Gdje su brojevi niski, treba čuvati postojeći nivo discipline i preventivno djelovati kako bi se stanje zadržalo. U oba slučaja cilj je isti: manje prekršaja, manje nesreća i više povjerenja u sistem.
Statistika IDDEEA-e BiH tako govori mnogo više od pukog broja poništenih vozačkih dozvola. Ona otkriva obrasce ponašanja, razlikuje urbane i manje sredine, ukazuje na spolnu strukturu prekršaja i podsjeća da sigurnost u saobraćaju nije pitanje slučajnosti, nego odgovornosti. U vremenu kada su ceste sve opterećenije, a posljedice saobraćajnih grešaka mogu biti tragične, ovakvi podaci imaju posebnu težinu.
Oni su poziv na oprez, ali i na ozbiljnije promišljanje o tome kako u Bosni i Hercegovini izgraditi sigurniji i pravedniji saobraćajni sistem.
