Saudijska Arabija, Pakistan i Turska potpisali su danas u Meki zajednički odbrambeni sporazum kojim se povezuju tri sunitske muslimanske države i američka saveznika zabrinuta zbog regionalnog sukoba u kojem su zaljevske zemlje izvoznice nafte izložene raketnim napadima, javlja Reuters.
hayat-ba
Iran i njegovi saveznici napadaju Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države te blokiraju njihov izvoz energenata otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara napali Iran, što predstavlja veliku eskalaciju višegodišnjih regionalnih sukoba.
Sporazum je zamišljen kao način jačanja zajedničkog odvraćanja od bilo kakvog čina agresije, a predviđa da će se oružani napad na bilo koju od tri države smatrati napadom na sve njih, navedeno je u zajedničkom saopćenju.
Iako nisu objavljeni detalji o konkretnim obavezama koje je svaka država prihvatila u okviru takozvanog Zajedničkog odbrambenog sporazuma iz Meke, navedeno je da je njegov cilj jačanje kolektivne sigurnosti te promoviranje mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji i šire.
Turski zvaničnik izjavio je da je sporazum isključivo odbrambenog karaktera, da nije usmjeren protiv bilo kojeg konkretnog aktera, da je otvoren i za druge države u regiji te da ne poništava niti zamjenjuje postojeće bilateralne ili multilateralne sporazume.
Ipak, sve tri države posebno su zabrinute zbog sve agresivnijeg vojnog djelovanja Izraela i revolucionarnog šiitskog Irana, dok se njihov dugogodišnji saveznik, SAD, suočava s velikim teškoćama u pokušajima obuzdavanja regionalnih sukoba.
„Politička simbolika ovog samita je značajna. Tri najutjecajnije države muslimanskog svijeta sastaju se u trenutku velike neizvjesnosti, pokazujući sve veću spremnost regionalnih i srednjih sila da intenzivnije koordiniraju sigurnosna pitanja“, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Gulf Research Centera, istraživačkog centra sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.
„Ako ovaj okvir bude institucionaliziran i pretvoren u konkretnu saradnju, trilateralni sporazum mogao bi ojačati zajedničku diplomatsku i odbrambenu težinu triju država, istovremeno doprinoseći nastanku sigurnosne arhitekture kojom će u većoj mjeri upravljati same države regije“, dodao je Sager.
Turska raspolaže drugom najvećom vojskom u NATO-u.
Saudijska Arabija najmoćnija je država Zaljeva. Na njenoj teritoriji nalaze se najsvetija mjesta islama, a istovremeno je jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte.
Pakistan je, s druge strane, jedina muslimanska država koja posjeduje nuklearno oružje.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif, u pratnji moćnog načelnika Generalštaba Asima Munira, obavio je umru u Meki prije dolaska turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.
Oni su se potom sastali sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, čija je zemlja od početka rata 28. februara više puta bila meta napada Irana, ali i teheranskih saveznika, Huta iz Jemena i šiitskih milicija iz Iraka.
Rat je ozbiljno narušio i sigurnost saudijskih saveznika u Zaljevu te gotovo potpuno zaustavio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, kojim je prije rata prolazila približno petina ukupnih svjetskih isporuka energenata.
Potpisivanju sporazuma prethodilo je gotovo godinu dana pregovora, o kojima je Reuters izvještavao još u januaru, kada je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio da Ankara podržava stvaranje šire regionalne sigurnosne platforme koja bi promovirala saradnju i stabilnost.
Bliski istok nalazi se u gotovo neprekidnom sukobu skoro tri godine, odnosno od Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Gotovo svaka država u regiji u međuvremenu je bila izložena prekograničnim napadima ili udarima raketama i dronovima.
Izrael je vodio rat u Gazi, izvršio invaziju na jug Libana, zauzeo teritoriju u Siriji te pokrenuo dvije zračne kampanje protiv Irana.
Teheran je, s druge strane, napadao američke baze i civilnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu, Jordanu i Izraelu.
Iako su Turska i Pakistan, koji se nalaze na rubovima Bliskog istoka, uglavnom izbjegli ozbiljnije direktne napade, obje države žele smirivanje sukoba koji predstavljaju prijetnju njihovoj sigurnosti i ekonomijama.
Za Saudijsku Arabiju posljedice gotovo tri godine regionalnih sukoba bile su znatno ozbiljnije.
Ratovi ugrožavaju saudijski izvoz nafte i ambiciozne razvojne planove, a istovremeno otvaraju ozbiljna pitanja o pouzdanosti dugogodišnjeg američkog sigurnosnog kišobrana nad Kraljevinom.
Činjenica da je sporazum potpisan upravo u Meki, najsvetijem mjestu islama, daje dodatnu simboličku težinu savezu koji se nadovezuje na dugogodišnju bilateralnu vojnu saradnju između ove tri zemlje.
Mansoor Ahmed iz Centra za strateške i odbrambene studije Australskog nacionalnog univerziteta kaže da Pakistan i Turska u savez donose snažne odbrambene industrije, dok bi Saudijska Arabija mogla doprinijeti velikim ulaganjima u tehnologiju.
Međutim, Ahmed smatra da sporazum vjerovatno neće imati nuklearnu komponentu, budući da je pakistansko nuklearno odvraćanje prvenstveno usmjereno na prijetnju koju Islamabad vidi u Indiji.
Pakistan već decenijama pruža obuku i tehničku pomoć saudijskim oružanim snagama, dok su Turska i Pakistan međusobno razmjenjivali ratne brodove i školske vojne avione.
Saudijska Arabija je 2023. godine pristala kupiti turske dronove u poslu koji je Ankara tada opisala kao najveći izvozni ugovor svoje odbrambene industrije.
Pakistan je u međuvremenu u Saudijskoj Arabiji rasporedio oko 8.000 vojnika, borbene avione, dronove i sistem protivzračne odbrane, objavio je Reuters u maju.
Islamabad istovremeno pokušava proširiti sigurnosnu saradnju i s drugim državama Zaljeva.
Pakistan je otvorio pregovore s Kuvajtom o proširenom sigurnosnom sporazumu u zamjenu za saradnju u energetskom sektoru i nova ulaganja, objavio je Reuters u julu.
hayat.ba
